Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
Često oklevamo da pogledamo unutar sebe i zaboravljamo da naše duhovne rane mogu biti mnogo dublje od telesnih, a Sveti Jovan Zlatousti nas podseća da duša ne može ignorisati greh i nemar. Njegove pouke o pokajanju i unutrašnjoj budnosti pokazuju kako izbeći veće duhovne povrede i očuvati čistu savest.
- Kada duša biva ranjena i pada ona ne leži bez svesti kao telo, nego se ovde muči grižom zle savesti, a kada ode odavde baca se u večno mučenje. Ako neko ne oseća bol od rana koje nanosi đavo, taj svojom bezosećajnošću samom sebi priprema još veću nevolju. Jer ko nije osetio prvu ranu taj će uskoro zadobiti i drugu a posle druge treću. Nečastivi videći da je ljudska duša bezbrižna i da ne obraća pažnju na zadobijene rane, ne prestaje da je ranjava sve do poslednjeg izdisaja - uči nas Sveti Jovan Zlatousti.
U svetlu ove pouke pravoslavlje nas poziva na neprestanu unutrašnju budnost i pokajanje. Svaka rana koju duša zadobije kroz greh ili nemar nije samo trenutna slabost, već prilika za duhovni rast i obnovu. Ignorisati ih znači otvarati vrata sve težim iskušenjima. Pouka Svetog Jovana Zlatoustog nije samo upozorenje već i vodič ka čistoj i čvrstoj duhovnoj svesti - putu kojim vera postaje svetionik u moru svakodnevnih iskušenja.
Čitanje Jevanđelja za 19. ponedeljak po Duhovima, 13. oktobar
Shutterstock/Anton Bildyaev
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Filipljanima, začalo 235 (1,1-7)
1. Pavle i Timotej, sluge Isusa Hrista, svima svetima u Isusu Hristu koji su u Filipima, sa episkopima i đakonima: 2. Blagodat vam i mir od Boga Oca našega i Gospoda Isusa Hrista. 3. Zahvaljujem Bogu mom kad god se setim vas, 4. svagda u svakoj molitvi mojoj sa radošću moleći se za sve vas, 5. što vi postadoste zajedničari u jevanđelju, od prvoga dana pa do sada; 6. ubeđen u to, da će Onaj koji je otpočeo dobro delo u vama dovršiti ga sve do dana Isusa Hrista. 7. Kao što je i pravo da ja ovo za sve vas mislim; jer vas imam u srcu, i u okovima mojim, i u odbrani, i potvrđivanju jevanđelja, sve vas koji ste zajedničari moji u blagodati.
Jevanđelje po Luki, začalo 16. (4,38-44)
38. Podigavši se pak iz sinagoge, dođe u kuću Simonovu; a taštu Simonovu beše uhvatila velika groznica, i moliše ga za nju. 39. I stavši više nje zapreti groznici, i pusti je. I odmah ustade i služaše im. 40. A kada zahođaše sunce, svi koji imađahu bolesnike od različnih bolesti dovođahu ih njemu; a on na svakoga od njih polagaše ruke, i isceljivaše ih. 41. A i demoni izlažahu iz mnogih vičući i govoreći: „Ti si Hristos Sin Božiji.” I preteći im ne dopuštaše da govore da znaju da je on Hristos. 42. A kad nasta dan, iziđe i otide u pusto mesto; i narod ga tražaše, i dođe k njemu, i zadržavahu ga da ne ide od njih. 43. A on im reče: „I drugim gradovima treba mi blagovestiti o Carstvu Božijem; jer sam na to poslan.” 44. I propovedaše po sinagogama galilejskim.
Kada reči lako ranjavaju, ruski svetitelj i veliki duhovnik uči nas da se vera i mir ne brane silom, već tišinom srca koje preobražava nepravdu u snagu. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. utorak po Duhovima, 7. oktobar.
Velika ruska svetiteljka ostavila je pouke o veri, molitvi i iskušenjima savremenog života, koje odjekuju kao molitva, upozorenje i uteha u vremenu u kojem mi živimo. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. sredu po Duhovima, 8. oktobar.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Prava radost, kako ističe starac Emilijan, postaje duhovna snaga koja pročišćava dušu i pretvara molitve, podvige i suze u put ka sjedinjenju sa Bogom. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. petak po duhovima.
Jedan od najuticajnijih savremenih svetogoraca i učenik Svetog Siluana Atonskog poručuje da Crkva nije zajednica bezgrešnih, već brod na kome oni koji padaju ne odustaju od Boga ni jedni od drugih.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njena poruka o smirenju, bratoljublju i brizi za siromašne razbija zabludu da se vera meri samo molitvama i odlascima u crkvu, podsećajući na ono što je pred Bogom zaista najvažnije.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kada se duhovna disciplina sudari sa užurbanošću jutra i iscrpljenošću večeri, rešenje ne dolazi iz strožeg pravila, već iz jednostavne misli koja, prema protojereju Andreju Tkačovu, vraća čoveka suštini vere i oslobađa ga krivice i sujete.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.
Kroz kratka, precizna pitanja i odgovore, ova pouka razotkriva naše slabosti, navike i zablude, ali i pokazuje put ka unutrašnjoj snazi, miru i istinskoj veri, kakva se retko prepoznaje u svakodnevici.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.
Njena poruka o smirenju, bratoljublju i brizi za siromašne razbija zabludu da se vera meri samo molitvama i odlascima u crkvu, podsećajući na ono što je pred Bogom zaista najvažnije.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.