Sveti oci upozoravaju, a medicina objašnjava: kako razlikovati pravu duhovnu viziju od opasne iluzije.
Neki ljudi tvrde da su imali snove ili viđenja u kojima im je Isus Hristos ili Presveta Bogorodica nešto poručila – ili su predvideli događaje iz budućnosti. Takva iskustva fasciniraju, ali istovremeno postavljaju duboko pitanje: da li su ova viđenja Božija poruka ili đavolja zabluda?
U pravoslavnoj tradiciji stav je jasan: vizije i otkrivenja su retka pojava i nisu cilj duhovnog života. Sveti Oci upozoravaju vernike da ne traže viđenja, već da neguju poniznost i čistotu srca.
Šta kažu Sveti Oci
Prepodobni Josif Isihast: „Šta govori Gospod? ‘Blago čistima srcem, jer će Boga videti’ (Mt. 5,8). Ne kaže: ‘Blago onima koji vide pojave, vizije, otkrivenja.’“
Prepodobni Siluan Atoski: „Kada plačemo i ponizimo dušu, Božija milost nas čuva, a ako ostavimo plač i poniznost, možemo se povesti za mislima ili vizijama. Ponizna duša nema vizija i ne želi ih, ali čistim umom moli se Bogu, dok sujetan um ne može biti čist od misli i maštarija, pa može čak doći do toga da vidi demone i razgovara s njima.“
Facebook/Пријатељи манастира Хиландара
Prepodobni Siluan Atonski
Prepodobni Amvrosije Optinski: „Vizije koje si imala i koje su ti se činile nisu istinite: vizija vaskrslog Gospoda, vizija Bogorodice i slično. Ne veruj snovima ni vizijama. Sve je to opasno i obmanjujuće i ne završava se dobrim ishodom.“
Prepodobni Paisije Svetogorac: „Ljudi podložni zabludi zamišljaju viđeno ili pročitano kako žele. Da bi im se pomoglo, potrebna je stalna duhovna kontrola, jer đavo stalno obmanjuje.“
Učenje Crkve je jasno: „Ne treba olako prihvatati vizije – čak i ako su od Boga. Gospod se raduje kada pokazujemo poniznost i ne poveravamo se lako onome što vidimo, jer On zna kako da nam prenese ono što želi, i bez viđenja.“
Sa stanovišta medicine: kada vizija postaje znak poremećaja
Da bi se tema sagledala i sa medicinske strane, konsultovan je psihoterapeut iz Minskog gradskog onkološkog centra i član Svetonikolskog bratstva, Andrej Butjko. On ističe da prava duhovna viđenja jesu retka, dok su razni psihički poremećaji mnogo češći. Takva stanja uglavnom se javljaju kod: osoba sa psihozama i kod ljudi sa demonstrativnim crtama ličnosti.
Kod psihoza dolazi do halucinacija – osoba vidi ono čega zapravo nema, ili doživljava iluzije, kada običan predmet dobija iskrivljeno značenje. To je ozbiljan poremećaj metabolizma mozga koji zahteva lečenje. Ako se primeni terapija, halucinacije prestaju, a zanemarivanje stanja može trajno oštetiti mozak.
butsko.by
Psihozu često prate poremećaji mišljenja, ponašanja i emocija, što okolini jasno ukazuje da nešto nije u redu. Često porodica ili zajednica dugo ne prepoznaje bolest i veruje da su u pitanju „nebeska viđenja“. Bolest može izazvati da bolesnik tvrdi da mu ikona namiguje, da čuje glasove ili vidi pokrete koje niko drugi ne primećuje.
U poređenju sa svetim jurodivima, čije ponašanje može delovati neobično, kod bolesti nema unutrašnje logike – ponašanje je haotično, praćeno strahom, poremećena je i struktura govora, logika mišljenja i emocije.
Demonstrativne ličnosti: kada mašta preuzima kontrolu
Drugi čest slučaj su ljudi sa demonstrativnim crtama ličnosti: teatralni, željni pažnje, površnih emocija i sugestibilni. Oni nisu bolesni, ali njihova percepcija može biti iskrivljena. Takve osobine nastaju kroz vaspitanje i formiranje karaktera, a mogu se ublažiti psihoterapijom i voljnim naporom.
„Ako osobu muče halucinacije – potrebno je da se obrati lekaru i leči. Ako su u pitanju karakterni problemi – treba naučiti da živi s njima i da se bori kroz pravoslavni duhovni podvig: smirenje, pokajanje, molitvu i duhovno rukovodstvo“, savetuje dr Butjko.
Pouka za vernike
Prava viđenja su retka, a traganje za njima može biti opasno. Duhovni život u pravoslavlju traži poniznost, molitvu i smirenje, a ne traženje senzacionalnih iskustava. Svesno prihvatanje svojih unutrašnjih borbi i traženje pomoći – bilo medicinske ili duhovne – vodi ka istinskoj sigurnosti i miru u veri.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Sve više ljudi ulazi u veze iz straha od samoće, a ne iz istinske spremnosti da voli. Pouka jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja pokazuje zbog čega ljubav dolazi tek kada prestane da bude odgovor na sopstveni strah.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.