Sveti oci upozoravaju, a medicina objašnjava: kako razlikovati pravu duhovnu viziju od opasne iluzije.
Neki ljudi tvrde da su imali snove ili viđenja u kojima im je Isus Hristos ili Presveta Bogorodica nešto poručila – ili su predvideli događaje iz budućnosti. Takva iskustva fasciniraju, ali istovremeno postavljaju duboko pitanje: da li su ova viđenja Božija poruka ili đavolja zabluda?
U pravoslavnoj tradiciji stav je jasan: vizije i otkrivenja su retka pojava i nisu cilj duhovnog života. Sveti Oci upozoravaju vernike da ne traže viđenja, već da neguju poniznost i čistotu srca.
Šta kažu Sveti Oci
Prepodobni Josif Isihast: „Šta govori Gospod? ‘Blago čistima srcem, jer će Boga videti’ (Mt. 5,8). Ne kaže: ‘Blago onima koji vide pojave, vizije, otkrivenja.’“
Prepodobni Siluan Atoski: „Kada plačemo i ponizimo dušu, Božija milost nas čuva, a ako ostavimo plač i poniznost, možemo se povesti za mislima ili vizijama. Ponizna duša nema vizija i ne želi ih, ali čistim umom moli se Bogu, dok sujetan um ne može biti čist od misli i maštarija, pa može čak doći do toga da vidi demone i razgovara s njima.“
Facebook/Пријатељи манастира Хиландара
Prepodobni Siluan Atonski
Prepodobni Amvrosije Optinski: „Vizije koje si imala i koje su ti se činile nisu istinite: vizija vaskrslog Gospoda, vizija Bogorodice i slično. Ne veruj snovima ni vizijama. Sve je to opasno i obmanjujuće i ne završava se dobrim ishodom.“
Prepodobni Paisije Svetogorac: „Ljudi podložni zabludi zamišljaju viđeno ili pročitano kako žele. Da bi im se pomoglo, potrebna je stalna duhovna kontrola, jer đavo stalno obmanjuje.“
Učenje Crkve je jasno: „Ne treba olako prihvatati vizije – čak i ako su od Boga. Gospod se raduje kada pokazujemo poniznost i ne poveravamo se lako onome što vidimo, jer On zna kako da nam prenese ono što želi, i bez viđenja.“
Sa stanovišta medicine: kada vizija postaje znak poremećaja
Da bi se tema sagledala i sa medicinske strane, konsultovan je psihoterapeut iz Minskog gradskog onkološkog centra i član Svetonikolskog bratstva, Andrej Butjko. On ističe da prava duhovna viđenja jesu retka, dok su razni psihički poremećaji mnogo češći. Takva stanja uglavnom se javljaju kod: osoba sa psihozama i kod ljudi sa demonstrativnim crtama ličnosti.
Kod psihoza dolazi do halucinacija – osoba vidi ono čega zapravo nema, ili doživljava iluzije, kada običan predmet dobija iskrivljeno značenje. To je ozbiljan poremećaj metabolizma mozga koji zahteva lečenje. Ako se primeni terapija, halucinacije prestaju, a zanemarivanje stanja može trajno oštetiti mozak.
butsko.by
Psihozu često prate poremećaji mišljenja, ponašanja i emocija, što okolini jasno ukazuje da nešto nije u redu. Često porodica ili zajednica dugo ne prepoznaje bolest i veruje da su u pitanju „nebeska viđenja“. Bolest može izazvati da bolesnik tvrdi da mu ikona namiguje, da čuje glasove ili vidi pokrete koje niko drugi ne primećuje.
U poređenju sa svetim jurodivima, čije ponašanje može delovati neobično, kod bolesti nema unutrašnje logike – ponašanje je haotično, praćeno strahom, poremećena je i struktura govora, logika mišljenja i emocije.
Demonstrativne ličnosti: kada mašta preuzima kontrolu
Drugi čest slučaj su ljudi sa demonstrativnim crtama ličnosti: teatralni, željni pažnje, površnih emocija i sugestibilni. Oni nisu bolesni, ali njihova percepcija može biti iskrivljena. Takve osobine nastaju kroz vaspitanje i formiranje karaktera, a mogu se ublažiti psihoterapijom i voljnim naporom.
„Ako osobu muče halucinacije – potrebno je da se obrati lekaru i leči. Ako su u pitanju karakterni problemi – treba naučiti da živi s njima i da se bori kroz pravoslavni duhovni podvig: smirenje, pokajanje, molitvu i duhovno rukovodstvo“, savetuje dr Butjko.
Pouka za vernike
Prava viđenja su retka, a traganje za njima može biti opasno. Duhovni život u pravoslavlju traži poniznost, molitvu i smirenje, a ne traženje senzacionalnih iskustava. Svesno prihvatanje svojih unutrašnjih borbi i traženje pomoći – bilo medicinske ili duhovne – vodi ka istinskoj sigurnosti i miru u veri.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak prve sedmice po Duhovima otvara se slika unutrašnje borbe između duha koji razara čovekov mir i Duha koji ga vraća smirenju, krotosti i njegovoj pravoj prirodi.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.