Serija potresa narušila je spokoj u Vrtu Presvete Bogorodice, dok monasi upozoravaju na izostanak državne reakcije, tehničke zaštite i prisustva stručnjaka, i sve glasnije pozivaju na hitnu intervenciju.
Velika uznemirenost narušila je monaški mir na Svetoj gori, jer je u poslednja 24 sata, od ponedeljka uveče do utorka uveče, zabeleženo petnaest zemljotresa. Serija potresa izazvala je nemir među oko 1.800 monaha koji žive u dvadeset manastira, kelijama i skitovima.
Serija uzastopnih zemljotresa ponovo je u prvi plan iznela višegodišnji zahtev svetogoraca za ozbiljnu državnu brigu i tehničke intervencije, koje, kako tvrde, u potpunosti izostaju.
- Od februara 2025. pa do danas, nijedan stručnjak iz državnih institucija Grčke nije došao na Svetu goru da utvrdi gde se tačno nalazi rased. Nisu doneli nijedan specijalizovani uređaj, kao što je to bio slučaj na Santoriniju - izjavio je za portal Vima Orthodoxias jedan starac, svetogorac, očigledno ogorčen.
Prema podacima Geodinamičkog instituta Nacionalne opservatorije u Atini, potresi su bili slabijeg do umerenog intenziteta, ali je njihova učestalost izazvala osećaj stalne nesigurnosti. Mnogi monasi, naročito oni u starim kelijama i udaljenim skitovima, nemaju poverenja u državu, koja ih je, kako kažu, „potpuno zaboravila“.
Uprkos višestrukim prijavama, Ministarstvo za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Grčke do sada nije poslalo nijednu mešovitu stručnu ekipu inženjera i geologa, niti je postavljena oprema za kontinuirano praćenje tektonske aktivnosti, kao što je uobičajeno u drugim seizmički aktivnim oblastima. I Tehnička komora Grčke ističe isto, upozoravajući više puta na potrebu provera u verskim i istorijskim kompleksima.
- Država sramoti Svetu goru svojom nezainteresovanošću. Umesto da dođu i vide gde je rased, ostavljaju ga da tiho škrguće pod našim nogama - navodi jedan mlađi svetogorac.
Uznemirenost vlada i u krugovima Nezavisne uprave za javne nabavke, jer se, prema navedenim tvrdnjama, nisu aktivirala finansijska sredstva za protivseizmičku zaštitu poluostrva, dok su starije studije ostale „zakopane“. Neki monasi već pozivaju na hitan sastanak pod okriljem državnog sekretara za unutrašnje poslove Grčke, nadležnog za Makedoniju i Trakiju, uz učešće svih nadležnih strana.
Ovi zemljotresi su probudili sećanja na snažan potres iz 2014. godine, ali i na strukturna oštećenja koja su primetna u pojedinim manastirima. Centar za antisismičku politiku (OASP) ističe da nedostatak mapiranja aktivnih raseda na poluostrvu Svete gore predstavlja naučni i politički propust.
Religija.rs pažljivo prati razvoj situacije i donosi glasove zabrinutosti iz Vrta Presvete Bogorodice, tamo gde državne institucije Grčke, izgleda, ćute, dok se zemlja pod nogama trese.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Rased ispod Atosa ponovo se aktivirao, izazivajući potres od 4,6 Rihtera. Nadležni sprovode hitne mere, dok je u školama u okolnoj regiji obustavljena nastava. Stručnjaci upozoravaju na nastavak seizmičke aktivnosti u narednom periodu.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
Govoreći o mitarstvima, veliki srpski svetitelj upozorava da čovek pred večnom istinom ne odgovara samo za dela koja su drugi videli, već i za reči, namere i skrivene izbore koje je nosio kroz život.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Govoreći o mitarstvima, veliki srpski svetitelj upozorava da čovek pred večnom istinom ne odgovara samo za dela koja su drugi videli, već i za reči, namere i skrivene izbore koje je nosio kroz život.