U srpskoj carskoj lavri Svetog Save i Svetog Simeona izneti su na celivanje čestice moštiju Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova, relikvija koja na njihov praznik vernicima donosi blagoslov i utehu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, sinoć su se u svim svetogorskim manastirima uznosile molitve tokom prazničnog svenoćnog bdenja, proslavljajući Sveta Tri Jerarha – Svetog Vasilija Velikog, Svetog Jovana Zlatoustog i Svetog Grigorija Bogoslova. Ovaj sveti čin, duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, predstavlja noćno bogosluženje koje se održava uoči velikih praznika, spajajući večernje, jutrenje i prvi čas u jedinstvenu liturgijsku celinu.
Svenoćno bdenje, kao izraz budnosti i molitvenog stanja duše, podseća vernike na reči Gospoda: "Stražite, dakle, jer ne znate u koji će čas doći Gospod vaš." Ova sveta služba ne samo da osnažuje veru, već i povezuje vernike sa nebeskom liturgijom, pružajući im priliku da, kroz molitvu i pesmu, dožive predokus Carstva nebeskog.
Facebook
Mali kivot u kom se čuvaju delovi moštiju Tri Jerarha
U manastiru Hilandaru, srpskoj svetinji na Svetoj Gori, nakon bogosluženja jutros su vernicima na celivanje iznete čestice moštiju Sveta Tri Jerarha. Ova relikvija, koja je jedna od mnogobrojnih neprocenjivih vrednosti koje se čuvaju u hilandarskoj riznici, iznosi se pred vernike na dan posvećen ovim velikim svetiteljima, pružajući duhovnu utehu i blagoslov svima prisutnima.
Manastir Hilandar, sa svojom bogatom riznicom svetinja i relikvija, nastavlja da bude duhovni svetionik za sve pravoslavne vernike, čuvajući neprocenjivo blago vere i tradicije, koje se s ljubavlju i pobožnošću prenosi kroz vekove.
Hilandarski monah, svojim životom posvećen duhovnoj službi, uveo je mnoge u duboku veru i mirnu pobožnost, prešao je u večnost, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bratije.
Na ikoni Hrista Pantokratora, Hristos je prikazan u poprsju, frontalno. On levom rukom drži zatvoreni, ukoričen sa biserima i dragim kamenjem jevanđelistar i blagoslovi desnom rukom.
Od srebroljublja i gordosti do neblagodarnosti i ravnodušnosti, svetogorski starac nabraja ponašanja koja se lako prikriju iza svakodnevnih navika, a čoveka mogu udaljiti od Boga i drugih ljudi.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Krstovdan u manastiru Blagoveštenje kablarsko biće održana svečanost 11. drvorezbarske kolonije "Krst patrijarha Pavla", uz izložbu ručno izrađenih krstova i dodelu nagrada učesnicima.
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.