JEDAN OD NAJUČENIJIH HRIŠĆANSKIH SVETITELJA: Danas je Grigorije Bogoslov
Kada se na Saboru 381. godine, pokrenula rasprava oko njegovog izbora za arhiepiskopa, on se povukao sam, izjavivši: "Ne mogu nas lišiti Boga oni koji nas lišavaju prestola“.
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku za vreme cara Aleksija Komnena, kada se povela polemika o tome ko je od njih trojice svetitelj.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Sveta tri jerarha.
Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatoust imaju svaki posebno svoj dan praznovanja u januaru i to: Vasilije Veliki 14. januar, Grigorije Bogoslov 7. februara i Jovan Zlatoust 9 februara i 26. novembra. A ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku za vreme cara Aleksija Komnena, kada se povela polemika o tome ko je od njih trojice svetitelj.
Jedni su uzdizali Vasilija zbog njegove čistote i hrabrosti; drugi Grigorija zbog njegove nedostižne dubine i visine uma u bogoslovlju; treći opet Zlatousta zbog njegove čudesne krasnorečivosti i jasnoće izlaganja vere.
I tako, jedni se nazvaše vasilijani, drugi grigorijani, a treći jovaniti. No promislom Božjim ovaj spor bi rešen na korist crkve i na još veću slavu trojice svetitelja.
Episkop evhaitski Jovan (14. juna) imao je jednu viziju u snu. Naime, najpre mu se javiše svaki od ova tri svetitelja, najposle u velikoj slavi i neiskazanoj krasoti, a potom sva tri zajedno.
Tada mu rekoše: "Mi smo jedno u Boga, kao što vidiš, i ništa nema u nama protivrečno... niti ima među nama prvog ni drugog".
Još posavetovaše svetitelji episkopa Jovana da im on napiše jednu zajedničku službu i da im se odredi jedan zajednički dan praznika.
Povodom ovoga divnog viđenja spor se reši na taj način što se odredi 12. februar kao zajednički praznik za sva tri ova jerarha. Ovaj praznik grčki narod smatra ne samo crkvenim nego i svojim najvećim nacionalnim i školskim praznikom.
Kada se na Saboru 381. godine, pokrenula rasprava oko njegovog izbora za arhiepiskopa, on se povukao sam, izjavivši: "Ne mogu nas lišiti Boga oni koji nas lišavaju prestola“.
Ako između muža i žene postoji jednodušje, mir i zajednica ljubavi, njima pritiče svako dobro, isticao je Sveti Jovan Zlatousti.
Njegove poslednje reči bile su: "Ostavite me da budem hrana zverima, preko kojih se može dostići Bog. Pšenica sam Božija, i meljem se zubima zveri, da se nađem čist hleb Hristu.“
Nisu sva iskušenja ista po karakteru. Neka nailaze na ljude podvižnike, druga na bestidne ljude…, govorio je Sveti Isak Sirin.
Sveti Jovan Zlatoust, Sveti Vasilije Veliki i drugi duhovni učitelji otkrivaju zašto je kleveta bolna, ali i kako strpljivo podnošenje nepravde donosi duhovnu snagu i veliku nagradu.
Od strogih sankcija u drevnim civilizacijama do unutrašnje borbe sa savesti danas, saznajte zašto preljuba nosi najtežu osudu u pravoslavlju i kako monah Lazar Abašidze otkriva njene posledice na duhovni i društveni život.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
U trenucima kada nas reči povrede, učenja svetih otaca pružaju utehu i savete o tome kako zadržati duhovni mir. Otkrijte zašto uvrede, poput eha u pustinji, uvek pronalaze put nazad do onih koji ih izgovore.
Dok Srpska pravoslavna crkva 3. juna slavi Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu, tiho i dostojanstveno slavi se i sveta podvižnica iz Dečana - kćerka kralja Milutina i sestra Svetog Stefana Dečanskog, čije su svete mošti vekovima svedočile čuda i čuvale svetinju od zla.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za šesti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Postradao je za Hrista u 18. godini, za vreme vladavine Numerijana.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Eksplozija se čula u blizini rimokatoličke crkve u glavnom gradu Ugande, javili su lokalni mediji.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.