Praznici i sveci 07.02.2025 | 00:01

JEDAN OD NAJUČENIJIH HRIŠĆANSKIH SVETITELJA: Danas je Grigorije Bogoslov

Autor: M.M.
JEDAN OD NAJUČENIJIH HRIŠĆANSKIH SVETITELJA: Danas je Grigorije Bogoslov
Wikipedia Sveti Grigorije Bogoslov

Kada se na Saboru 381. godine, pokrenula rasprava oko njegovog izbora za arhiepiskopa, on se povukao sam, izjavivši: "Ne mogu nas lišiti Boga oni koji nas lišavaju prestola“.

Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik posvećen Svetom Grigoriju Bogoslovu, carigradskom arhiepiskopu iz 4. veka i jednom od najučenijih hrišćanskih svetitelja.

Rođen je u Nazianzu od oca Jelina i majke hrišćanke.

Pre krštenja školovao se u Atini zajedno sa Vasilijem Velikim i Julijanom Odstupnikom.

Često je on proricao Julijanu da će biti odstupnik od vere i gonitelj crkve, što se i zbilo. Na Grigorija je naročito mnogo uticala majka Nona. Kada je završio školovanje, Grigorije se krstio.

Sveti Vasilije rukopoložio ga je za episkopa sasimskog, a car Teodosije Veliki uskoro ga je pozvao na upražnjeni presto arhiepiskopa carigradskog.

Sastavio je mnogobrojna dela, od kojih su mu najslavnija ona iz Bogoslovlja, zbog čega je i nazvan Bogoslovom. Naročito je znamenito njegovo delo Besede o Svetoj Trojici.

"Još je pisao protiv jeretika Makedonija, koji je krivo učio o Duhu Svetome (kao da je Duh stvorenje Božje), i protiv Apolinarija, koji je krivo učio, kao da Hristos nije imao čovečje duše, nego da mu je božanstvo bilo mesto duše. Pisao je takođe i protiv cara Julijana Odstupnika, svog negdašnjeg školskog druga", piše u žitijama.

Kada se na Saboru 381. godine, pokrenula rasprava oko njegovog izbora za arhiepiskopa, on se povukao sam, izjavivši: "Ne mogu nas lišiti Boga oni koji nas lišavaju prestola“.

Zatim je napustio Carigrad, otišao u Nazijanz i tamo je živeo do smrti u povučenosti, molitvi i pisanju korisnih knjiga.

Iako je celog života bio slabog zdravlja, ipak je doživeo osamdesetu godinu. Mošti su mu docnije prenete u Rim, a glava mu se nalazi u Uspenskom soboru u Moskvi.

Upokojio se u Gospodu 390. godine.