U ŠIBENIKU OTKRIVENE MOŠTI SVETOG NIKODIMA MILAŠA: Pravoslavna Dalmacija dočekala svog svetitelja
U hramu Svetog Spasa u Šibeniku svečano su otkrivene mošti episkopa Nikodima Milaša, velikog teologa i svetitelja Srpske Pravoslavne Crkve.
Život ugodnika Božjeg Stefan Branković je priča o izdaji, gubitku i neuništivoj veri. Onaj koji je bio zaboravljen na zemlji, proslavljen je na nebu.
U bogatoj istoriji srpskog naroda postoje ličnosti čiji život više liči na svetootačke pouke nego na obične istorijske zapise. Jedna od takvih sudbina jeste život despota Stefan Branković, poznatog i kao Sveti Stefan Slepi, koji je, iako lišen vida, jasno video put časti, vere i dostojanstva. Srpska pravoslavna crkva molitveno ga proslavlja 22. oktobra po novom kalendaru, na dan kada se proslavlja i Sveti apostol Jakov.
Rođen oko 1425. godine kao sin despota Đurađ Branković i Jerine, Stefan je odrastao u burnom vremenu kada je Srbija bila stisnuta između Osmanskog carstva i hrišćanske Evrope. Da bi spasao narod, njegov otac je svoju kćerku Maru dao za ženu sultanu Murat II.
Ali i takva žrtva nije bila dovoljna — Stefan i njegov brat Grgur postali su taoci i bili su oslepljeni po sultanovoj naredbi. Tama koja mu je nasilno nametnuta nije ga obeshrabrila. Naprotiv, učinila ga je još istrajnijim u borbi za dostojanstvo svoga naroda.
Godine 1458, nakon smrti najmlađeg brata Lazara, Stefan Slepi postaje despot Srbije. Vladao je uz podršku svoje snaje i odmah pokušao da učvrsti položaj zemlje kroz savez sa Ugarskom. Na Dunavu je rasporedio 8.000 vojnika pod komandom Mihaila Silađija, kako bi zaustavio prodor Turaka.
Međutim, kako to često biva u istoriji malih naroda, odluke o sudbini Srbije donosile su se mimo volje njenih vladara. Na saboru u Trebinju bosanski kralj Stefan Tomaš predložio je brak svog sina Stefan Tomašević sa Jelačom, ćerkom pokojnog despota Lazara, uz miraz — samu despotovinu. Ugarski kralj je tu odluku odobrio, ne pitajući ni despota Stefana ni srpski narod. Samo sedam dana nakon venčanja, 8. aprila 1459. godine, Stefan Slepi je zbačen s trona.
Zbačeni despot napušta otadžbinu i kreće u dug izgnanički život — najpre u Budim, zatim kod sestre Katarine Celjske, potom u Dubrovnik. Godine 1460. odlazi u Albaniju kod slavnog vojskovođe Skenderbeg, gde se ženi njegovom ćerkom Angelinom, kasnije poznatom kao svetiteljka. U braku dobija troje dece — Đorđa, Jovana i Mariju.
Pred kraj života Stefan boravi u Veneciji, a potom u oronulom zamku kraj Udina, simboličnog imena „Beograd“. Tu provodi poslednje godine života u siromaštvu i bolesti, ali sa duhovnim dostojanstvom. Pisao je pisma italijanskim gospodarima, a pomagali su mu Mlečani, Dubrovčani i papa. Upokojio se 9. oktobra 1476. godine.
Njegove mošti, koje su se pokazale netruležnim i čudotvornim, vekovima su bile poštovane u manastiru Krušedol, zadužbini njegovog sina, despota Đorđe Branković, monaškog imena Maksim. Turci su 1716. godine zapalili manastir i spalili veći deo moštiju, ali ono što je ostalo i danas počiva u ovom svetom mestu na Fruškoj gori.
Crkva ga danas slavi kao svetitelja koji je u zemaljskoj tami nosio neugasivo svetlo vere. Njegov život podseća da snaga nije u bogatstvu, ni u vojskama, već u istrajnosti i vernosti Bogu i svom narodu.
U hramu Svetog Spasa u Šibeniku svečano su otkrivene mošti episkopa Nikodima Milaša, velikog teologa i svetitelja Srpske Pravoslavne Crkve.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 10. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Čudo u Vlahernskom hramu postalo je temelj jedne od najmoćnijih ikona — simbola zastupništva Majke Božje, anđela i svetih, koji i danas uliva veru i nadu hrišćanima širom sveta.
Praznik posvećen ovom apostolu nosi snažnu poruku nade — čak i kada sumnjamo, Hristos dolazi da nas dotakne svojom istinom.
Dok se srednjovekovni junaci svojataju, život ćerke i unuka Đurađa Kastriotića svedoči o pravoslavnoj veri, srpskoj despotskoj lozi i svetosti koja ne pristaje na savremene interpretacije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju po starom i Prepodobnog Benedikta Nursijskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Matilde, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Vasilija Ispovednika po starom i Prenos moštiju Svetog Nikifora Carigradskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Kristine Persijske, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Veoma rano se zamonašio i sa Prokopijem Dekapolitom, upražnjavao je najviše podvige.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično.
Vernici iz Rusije, Belorusije i Ukrajine dobijaju stalno mesto bogosluženja u Emiratima, uz punu saglasnost Antiohijske patrijaršije, pod čijom jurisdikcijom se nalazi ova teritorija.
U srcu Starog grada u Jerusalimu, oci Svetog groba svakodnevno štite hramove i vernike, dok molitva i Božija zaštita čuvaju njihove živote i tradiciju koja traje od apostolskih vremena.