U ovom jednostavnom, a bogatom jelu sa Svete gore, nema žurbe ni viška – samo mir, zahvalnost i miris svežeg povrća koje pamti sunce.
Na Svetoj gori, gde mirisi maslina i molitve nose dušu ka visinama, i gde se svako posno jelo priprema sa ljubavlju kao deo podviga, nastaju i najjednostavniji, ali najhranljiviji obroci. Tu, gde monasi vekovima poštuju ritam posta i liturgije, i gde se i najobičniji zalogaj doživljava kao dar Božiji, čorba od paradajza dobija poseban blagoslov. Ova svetogorska letnja čorba, lagana, osvežavajuća i ukusna, omogućava da i mi u svetu makar na trenutak okusimo tišinu i blagoslov Svete gore. Sledi recept koji neguje i telo i dušu – toplo jelo za letnje dane, pripremljeno po duhu pravoslavlja, sa blagodarnošću i smirenošću.
Sastojci:
1 kg zrelih paradajza
1 velika glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 veliki krastavac
1 zelena paprika
1/2 šolje maslinovog ulja
1 kašika sirćeta
1 kašičica šećera (po želji)
So i biber po ukusu
Sveže seckani bosiljak ili peršun za ukrašavanje
Dodatno po želji:
Komadići hleba, prepečeni na malo maslinovog ulja
Sitno seckano sveže povrće po ukusu: krastavac, paprika, paradajz, šargarepa, koren celera...
freepik
Letnja paradajz-čorba po receptu svetogroskih monaha
Priprema:
Dobro operite paradajz. Ako je krupan, isecite ga na komade; manji možete koristiti ceo. Crni i beli luk, krastavac i papriku iseckajte na sitne komade.
Uvelikom loncu zagrejte maslinovo ulje na umerenoj vatri. Dodajte crni i beli luk i kratko ih prodinstajte dok ne postanu staklasti i mirisni. Dodajte paradajz u lonac i kuvajte oko 15 minuta, dok ne omekša i počne da se raspada. Po želji, dodajte kašičicu šećera da ublažite kiselost paradajza.
Ispasirajte masu u štapnom ili klasičnom blenderu dok ne dobijete glatku, kremastu supu. Po potrebi, dodajte malo vode da dobijete željenu gustinu. Vratite supu u lonac, dodajte iseckan krastavac i papriku i kuvajte još 5–10 minuta. Dodajte sirće, so i biber po ukusu. Dobro promešajte.
Čorbu možete služiti toplu ili hladnu. Po želji, pospite je: malim komadićima prepečenog hleba na maslinovom ulju, ili sitno seckanim svežim povrćem koje imate pri ruci – krastavcem, paprikom, paradajzom, šargarepom, korenom celera... Kombinujte po sopstvenim ukusu. Ukrašavanje svežim bosiljkom ili peršunom dodatno osvežava i upotpunjuje ukus.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Otkrijte izuzetnu manastirsku poslasticu, u kojoj se med, orasi i pomorandža pretvaraju u slatki ritual koji spaja jednostavnost i duh monaške tradicije.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.