U ovom jednostavnom, a bogatom jelu sa Svete gore, nema žurbe ni viška – samo mir, zahvalnost i miris svežeg povrća koje pamti sunce.
Na Svetoj gori, gde mirisi maslina i molitve nose dušu ka visinama, i gde se svako posno jelo priprema sa ljubavlju kao deo podviga, nastaju i najjednostavniji, ali najhranljiviji obroci. Tu, gde monasi vekovima poštuju ritam posta i liturgije, i gde se i najobičniji zalogaj doživljava kao dar Božiji, čorba od paradajza dobija poseban blagoslov. Ova svetogorska letnja čorba, lagana, osvežavajuća i ukusna, omogućava da i mi u svetu makar na trenutak okusimo tišinu i blagoslov Svete gore. Sledi recept koji neguje i telo i dušu – toplo jelo za letnje dane, pripremljeno po duhu pravoslavlja, sa blagodarnošću i smirenošću.
Sastojci:
1 kg zrelih paradajza
1 velika glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 veliki krastavac
1 zelena paprika
1/2 šolje maslinovog ulja
1 kašika sirćeta
1 kašičica šećera (po želji)
So i biber po ukusu
Sveže seckani bosiljak ili peršun za ukrašavanje
Dodatno po želji:
Komadići hleba, prepečeni na malo maslinovog ulja
Sitno seckano sveže povrće po ukusu: krastavac, paprika, paradajz, šargarepa, koren celera...
freepik
Letnja paradajz-čorba po receptu svetogroskih monaha
Priprema:
Dobro operite paradajz. Ako je krupan, isecite ga na komade; manji možete koristiti ceo. Crni i beli luk, krastavac i papriku iseckajte na sitne komade.
Uvelikom loncu zagrejte maslinovo ulje na umerenoj vatri. Dodajte crni i beli luk i kratko ih prodinstajte dok ne postanu staklasti i mirisni. Dodajte paradajz u lonac i kuvajte oko 15 minuta, dok ne omekša i počne da se raspada. Po želji, dodajte kašičicu šećera da ublažite kiselost paradajza.
Ispasirajte masu u štapnom ili klasičnom blenderu dok ne dobijete glatku, kremastu supu. Po potrebi, dodajte malo vode da dobijete željenu gustinu. Vratite supu u lonac, dodajte iseckan krastavac i papriku i kuvajte još 5–10 minuta. Dodajte sirće, so i biber po ukusu. Dobro promešajte.
Čorbu možete služiti toplu ili hladnu. Po želji, pospite je: malim komadićima prepečenog hleba na maslinovom ulju, ili sitno seckanim svežim povrćem koje imate pri ruci – krastavcem, paprikom, paradajzom, šargarepom, korenom celera... Kombinujte po sopstvenim ukusu. Ukrašavanje svežim bosiljkom ili peršunom dodatno osvežava i upotpunjuje ukus.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Dok apostol Petar savetuje da se radujemo i u najvećim napastima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je Hristova radost toliko velika da svaku našu žalost pretvara u kap mutne vode pred okeanom nebeske utehe.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Otkrivamo kako monasi u srpskoj carskoj lavri pripremaju svoje čuvene posne rezance, zašto se u ovom jelu hleb nikada ne baca i kako ga možete obogatiti mirisom tartufa ili vrganja.
Iako je ovaj ponedeljak u Petrovskom postu dan na vodi, zbog Ivanjdana je dozvoljena riba, a ovo jelo od morskih plodova i ribe učiniće vaš praznični sto posebnim i mirisnim kao u manastirima Svete gore.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Autentični recept objavljen u kuvaru 1855. godine za drevno jelo koje jača telo i um, a u sebi nosi više od obične hrane – deo neugasivog svetogorskog blagoslova.
Međutim, do trenutka kada je upisao fakultet, izgubio je veru. Postao je agnostik - odbacivao je crkveno učenje i čak nije bio siguran ni da li Bog postoji.
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Prvi put u istoriji, muslimani više nisu većina u Albaniji. Dok raste broj ateista i neopredeljenih, pravoslavna Crkva beleži snažan povratak i ulazi u novu epohu duhovne obnove.
Na Petrovdan, hiljade vernika sa mitropolitima Metodijem i Atanasijem koračali su ulicama Bijelog Polja, noseći mošti, ikone i uznoseći molitve za spas naroda, dok je mitropolit Metodije poslao snažnu poruku da Crkvu ne mogu zaustaviti ni barikade ni sile ovog sveta.
Međutim, do trenutka kada je upisao fakultet, izgubio je veru. Postao je agnostik - odbacivao je crkveno učenje i čak nije bio siguran ni da li Bog postoji.