Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Među manastirskim zidinama, gde duša nalazi mir, a priroda progovara čistotom božanske promisli, nastaju i recepti koji nisu tek puko jelo, već molitva u zalogaju. Jedna od takvih je i drevna prolećna salata sa sremušem — darom šume koji se od davnina poštuje kao prirodni eliksir.
Sremuš, poznat i kao divlji beli luk, čisti krv, osnažuje srce, leči disajne puteve i obnavlja snagu posle zime, dok njegov miris podseća na smirenje prohujalog posta. Mladi luk, bogat eteričnim uljima i vitaminima, osnažuje organizam, dok krastavac rashlađuje telo i bistri misli. Kuvano jaje u ovoj salati nije samo izvor proteina, već i simbol novog života i vaskrsenja. Sve to sjedinjeno u jednostavnosti ukusa, uz maslinovo ulje malo kisele pavlake, čini ovu salatu ne samo okrepljujućom hranom, već i tihom zahvalnošću Bogu na svakom izniklom listu.
Sastojci:
• 1 veza sremuša
• 1 veza mladog luka
• 2 kuvana jajeta
• 1 svež krastavac
• So po ukusu
• 2 kašike kisele pavlake
• Maslinovo ulje po ukusu
shutterstock.com/Ruslan Mitin
Sremuš ima brojna lekovita svojstva
Priprema:
Operite sremuš i mladi luk, pa ih sitno iseckajte. Kuvana jaja oljuštite i sitno iseckajte ili izgnječite viljuškom.
Po želji, dodajte sitno seckani krastavac. Sve sastojke pomešajte u činiji. Posolite po ukusu i dodajte maslinovo ulje i malo kisele pavlake za kremastiji ukus. Lagano promešajte i poslužite odmah.
Ova salata je poznata po svom svežem ukusu i visokom sadržaju vitamina, naročito vitamina C, i često se konzumira u proleće kada je sremuš u sezoni.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Tradicionalna letnja salata popularna u jugoistočnim delovima Srbije, kao i u Makedoniji, gde se naziva klčanica, može da se koristi i kao namaz u vreme posta.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.