Između molitve i prirode nastaje jednostavno jelo sa sremušem koje osvežava telo, jača imunitet i simbolično najavljuje novi život — savršen spoj ukusa i tihe duhovnosti.
Među manastirskim zidinama, gde duša nalazi mir, a priroda progovara čistotom božanske promisli, nastaju i recepti koji nisu tek puko jelo, već molitva u zalogaju. Jedna od takvih je i drevna prolećna salata sa sremušem — darom šume koji se od davnina poštuje kao prirodni eliksir.
Sremuš, poznat i kao divlji beli luk, čisti krv, osnažuje srce, leči disajne puteve i obnavlja snagu posle zime, dok njegov miris podseća na smirenje prohujalog posta. Mladi luk, bogat eteričnim uljima i vitaminima, osnažuje organizam, dok krastavac rashlađuje telo i bistri misli. Kuvano jaje u ovoj salati nije samo izvor proteina, već i simbol novog života i vaskrsenja. Sve to sjedinjeno u jednostavnosti ukusa, uz maslinovo ulje malo kisele pavlake, čini ovu salatu ne samo okrepljujućom hranom, već i tihom zahvalnošću Bogu na svakom izniklom listu.
Sastojci:
• 1 veza sremuša
• 1 veza mladog luka
• 2 kuvana jajeta
• 1 svež krastavac
• So po ukusu
• 2 kašike kisele pavlake
• Maslinovo ulje po ukusu
shutterstock.com/Ruslan Mitin
Sremuš ima brojna lekovita svojstva
Priprema:
Operite sremuš i mladi luk, pa ih sitno iseckajte. Kuvana jaja oljuštite i sitno iseckajte ili izgnječite viljuškom.
Po želji, dodajte sitno seckani krastavac. Sve sastojke pomešajte u činiji. Posolite po ukusu i dodajte maslinovo ulje i malo kisele pavlake za kremastiji ukus. Lagano promešajte i poslužite odmah.
Ova salata je poznata po svom svežem ukusu i visokom sadržaju vitamina, naročito vitamina C, i često se konzumira u proleće kada je sremuš u sezoni.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
Bez aditiva, veštačkih boja i pojačivača ukusa – uz pomoć blagodetnog sremuša pripremite jednostavan, ukusan i lekovit zalogaj koji jača organizam i okrepljuje dušu.
Ova jednostavna, a lekovita pita sa sremušem spaja ukus detinjstva, mir domaće trpeze i snagu prirode koju pravoslavni narod od davnina poštuje kao dar od Boga – otkrijte recept koji se prenosi sa kolena na koleno.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Skromna, a bogata trpeza vekovima se oblikovala u tišini manastirskih kuhinja, a janija od boba ostala je jedno od onih jela koje jednako greje telo i dušu, podsećajući da je prava snaga u jednostavnosti.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
Zaboravljeno brašno sa potočnih vodenica, koje su naši stari zvali prekrupa, ponovo se vraća na trpeze – evo kako da pripremite supu po receptu starom više vekova.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.