Povodom velikog jubileja, u Manastiru Vatoped služena je praznična arhijerejska liturgija, kojom je načalstvovao episkop amatundski Nikolaj.
Na Nedelju Mironosnica u Manastiru Vatoped na Svetoj gori obeleženo je 35 godina od obnove opštežiteljskog ustrojstva i ustoličenja igumana Jefrema.
Posle pet vekova idioritmijskog načina života, u Vatopedu je 1990. ponovo uspostavljeno kinovijski način monaškog života, čime je započeta nova epoha duhovnog preporoda ove drevne svetinje. Tada je, po izboru bratstva, za prvog igumana obnovljene zajednice postavljen mladi jeromonah, danas visokoprepodobni arhimandrit Jefrem.
Povodom velikog jubileja, u manastiru je služena praznična arhijerejska liturgija kojom je načalstvovao episkop amatundski Nikolaj.
Gosti su tada zamolili patrijarha Porfirija za blagoslov i ustupanje dela svetih moštiju Prepodobnog Justina Ćelijskog i Svetog Nikolaja Žičkog, sa kojima su duhovno i istorijski povezani.
Tipovi uređenja manastirskog života
Postoje dva tipa (načina) života u manastiru: opštežiteljski/kinovijski i idioritmijski.
Opštežiteljski/kinovijski
Shutterstock
U kinovisjkom načinu monaškog tj. manastirskog života, koje je uređeno Monaškim pravilima Svetog Vasilija, sve se odvija u strogom poštovanju zajednice i monaškog tipika. Glavni smisao ovakvog uređenja je život u monaškoj zajednici sa ostalom braćom u duhu novozavetnog: “Nosite bremena jedan drugoga i tako ispunite zakon Hristov” Gal. 6:2.
U ovakvom opštežiću, sve se odvija zajednički: rad i obedovanje, molitva i odevanje. Duhovna potraga je povezana sa savlađivanjem materijalnosti svakodnevice. Sve se odvija sa dozvolom i odgovornošću igumana koji u ovom zvanju ostaje doživotno.
Idioritmijski način
U idioritmijskom načinu monaškog života, svaki monah zadržava mogućnost da se povuče na individualni podvig uz relativnu slobodu kretanja i nije vezan za striktno pridržavanje određenom manastirskom tipiku. Manastirsko bratstvo se ipak periodično (nedeljom) okuplja radi zajedničkog učestvovanja u liturgiji. Monasi mogu posedovati predmete i vrednosti u onoj meri u kojoj to ne ometa njegov monaški podvig. U okviru idioritmijskog načina uređenja, monasi žive pojedinačno ili u manjim grupama sa jednim od njih kao glavnim.
Prema povelji koja je na snazi od 1924. godine, idioritmijski manastir može postati kinovijski ako tako odluči njegovo bratsvo, ali obrnut postupak nije dozvoljen. 1976. godine, 13 svetogorskih manastira je sledilo kinovijski, a sedam idioritmijski način monaškog života.
Danas svi svetogorski manastiri praktikuju kinovijski način (od 1990. godine).
Na sastanku u Beogradu razgovarano je o izazovima pravoslavlja u savremenom svetu, produbljivanju veza srpskog i grčkog naroda i ustupanju svetih moštiju Prepodobnog Justina Ćelijskog i Svetog Nikolaja Žičkog.
Na mestu gde je pre tačno osam decenija Sveti Joanikije Lipovac služio svoju poslednju liturgiju pre mučeničke smrti, podignuta je svetinja u selu Razboj kod Srpca, a srpski narod je, uz arhijereje i sveštenstvo, obnovio pamćenje kroz suze, pesmu i liturgiju – u ime vere koja ne umire.
U hramu Svetog proroka Ilije odjekivale su molitve nade i smirenja koje je predvodio episkop londonski i velikobritansko-irski Nektarije, donoseći utehu vernicima uzdrmanim zločinima koji su, u praznične dane, potresli čitavo naselje.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.