Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
Bukurešt ovih dana postaje središte pravoslavne pobožnosti, jer je u petak, 11. jula 2025. godine, svečano dočekana časna glava Svetog Jovana Zlatousta, jednog od najvećih otaca Crkve i autora liturgije koja se i danas najčešće služi u hramovima širom pravoslavlja.
Ovaj dragoceni blagodatni dar doneo je iguman manastira Vatopeda, arhimandrit Jerem, sa Svete gore u Rumuniju, uoči praznika prenosa moštiju Svetog Dimitrija Basarabovskog, zaštitnika Bukurešta, koji se obeležava 13. jula. Vernici će do 16. jula moći da se poklone ovoj svetinji u Patrijaršijskoj sabornoj crkvi u Bukureštu, zajedno sa moštima Svetog Dimitrija.
Zlatoust – večni učitelj Crkve
Sveti Jovan Zlatoust (347–407), carigradski patrijarh, prozvan je Zlatoust zbog svoje mudrosti, nadahnutih govora i beseda koje su vekovima ostale temelji hrišćanskog bogoslovlja. Njegova Liturgija objedinjuje veru, pokajanje i carsku blagodat Božiju, zbog čega narod u svim pravoslavnim zemljama gaji duboko poštovanje prema njegovim moštima i delima.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Vernici ispred Saborne crkve u Bukureštu čekaju da se poklone kivoti sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Duhovno jedinstvo Svete Gore i Rumunije
Prenošenje ovako velike svetinje iz manastira Vatoped, jednog od najpoznatijih atonskih manastira, potvrđuje neraskidive duhovne veze pravoslavnih naroda Balkana. Iguman Efrem poznat je po svom misionarskom duhu i brojnim posetama pravoslavnim zemljama u regionu, a njegov dolazak sa časnom glavom Zlatousta doživljen je kao blagoslov za ceo rumunski narod.
Zašto su relikvije važne u pravoslavlju?
Pravoslavna vera uči da su mošti svetitelja proslavljeni i oblagodaćeni ostaci njihovih tela, kroz koje i dalje deluje blagodat Božija. Vernici im prilaze sa strahopoštovanjem, tražeći pomoć, isceljenje i duhovno okrepljenje. Posebno je značajno što se ova sveta glava nalazi u Vatopedu, manastiru koji čuva i pojas Presvete Bogorodice, kao i brojne druge velike svetinje.
Vernici u Rumuniji u molitvenom saboru
Tokom dana dočeka, hiljade Rumuna sa svećama u rukama čekalo je red da se pokloni svetitelju, dok je u Patrijaršijskoj crkvi služena doksologija i svečana molitva. Patrijarh rumunski Danilo tom prilikom je poručio:
– Danas nas Sveti Jovan Zlatousti uči da samo reč koja izvire iz ljubavi, vere i istine može da dotakne ljudsko srce i preobrazi ga. Njegova prisutnost među nama jeste uteha u ovim vremenima nemira i dokaz da je Bog sa nama kroz svoje svetitelje.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Iguman Vatopeda, arhimandrit Jefrem doneo je kivot sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Poruka i za vernike u Srbiji
Iako je sveta glava Zlatousta sada u Rumuniji, ona pripada celom pravoslavnom svetu. Vernici u Srbiji sa poštovanjem prate ovaj događaj, podsećajući se reči ovog svetitelja:
– Nema ničeg hladnijeg od hrišćanina koji ne brine za spasenje drugih.
Zato je dolazak ove svetinje podsetnik na Zlatoustovu misiju – da reč Božija mora biti živa i delatna u svakom od nas.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Na praznik Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Kotežu i poslao snažnu poruku o veri, različitostima i rasporedu vrednosti koje određuju naš život.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Dok su druga deca maštala o lutkama, Mihaela Đurović je pisala stihove svetiteljki – njena molitva pretvorena je u spot koji su vernici dočekali u suzama i tišini poštovanja
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
Dok plamen lila obasjava mrak uoči praznika, vekovni običaj iz paganskih vremena spaja se s hrišćanskom simbolikom, okupljajući mlade i stare oko vatre u molitvi za zaštitu i rodnu godinu.
Dete je dar Božiji. I ako Gospod ne daje decu, to znači da za to postoji njegov promisao koji treba prihvatiti, a ne padati u očaj ili misliti da se život završio, kaže otac Valerije.
U današnjoj besedi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je strah Božji jedini koji čoveka ne zarobljava, već ga spašava od gordosti i praznine, čineći ga smirenim, čistim i snažnim pred licem Onoga Koji ga je stvorio.