Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
Bukurešt ovih dana postaje središte pravoslavne pobožnosti, jer je u petak, 11. jula 2025. godine, svečano dočekana časna glava Svetog Jovana Zlatousta, jednog od najvećih otaca Crkve i autora liturgije koja se i danas najčešće služi u hramovima širom pravoslavlja.
Ovaj dragoceni blagodatni dar doneo je iguman manastira Vatopeda, arhimandrit Jerem, sa Svete gore u Rumuniju, uoči praznika prenosa moštiju Svetog Dimitrija Basarabovskog, zaštitnika Bukurešta, koji se obeležava 13. jula. Vernici će do 16. jula moći da se poklone ovoj svetinji u Patrijaršijskoj sabornoj crkvi u Bukureštu, zajedno sa moštima Svetog Dimitrija.
Zlatoust – večni učitelj Crkve
Sveti Jovan Zlatoust (347–407), carigradski patrijarh, prozvan je Zlatoust zbog svoje mudrosti, nadahnutih govora i beseda koje su vekovima ostale temelji hrišćanskog bogoslovlja. Njegova Liturgija objedinjuje veru, pokajanje i carsku blagodat Božiju, zbog čega narod u svim pravoslavnim zemljama gaji duboko poštovanje prema njegovim moštima i delima.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Vernici ispred Saborne crkve u Bukureštu čekaju da se poklone kivoti sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Duhovno jedinstvo Svete Gore i Rumunije
Prenošenje ovako velike svetinje iz manastira Vatoped, jednog od najpoznatijih atonskih manastira, potvrđuje neraskidive duhovne veze pravoslavnih naroda Balkana. Iguman Efrem poznat je po svom misionarskom duhu i brojnim posetama pravoslavnim zemljama u regionu, a njegov dolazak sa časnom glavom Zlatousta doživljen je kao blagoslov za ceo rumunski narod.
Zašto su relikvije važne u pravoslavlju?
Pravoslavna vera uči da su mošti svetitelja proslavljeni i oblagodaćeni ostaci njihovih tela, kroz koje i dalje deluje blagodat Božija. Vernici im prilaze sa strahopoštovanjem, tražeći pomoć, isceljenje i duhovno okrepljenje. Posebno je značajno što se ova sveta glava nalazi u Vatopedu, manastiru koji čuva i pojas Presvete Bogorodice, kao i brojne druge velike svetinje.
Vernici u Rumuniji u molitvenom saboru
Tokom dana dočeka, hiljade Rumuna sa svećama u rukama čekalo je red da se pokloni svetitelju, dok je u Patrijaršijskoj crkvi služena doksologija i svečana molitva. Patrijarh rumunski Danilo tom prilikom je poručio:
– Danas nas Sveti Jovan Zlatousti uči da samo reč koja izvire iz ljubavi, vere i istine može da dotakne ljudsko srce i preobrazi ga. Njegova prisutnost među nama jeste uteha u ovim vremenima nemira i dokaz da je Bog sa nama kroz svoje svetitelje.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Iguman Vatopeda, arhimandrit Jefrem doneo je kivot sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Poruka i za vernike u Srbiji
Iako je sveta glava Zlatousta sada u Rumuniji, ona pripada celom pravoslavnom svetu. Vernici u Srbiji sa poštovanjem prate ovaj događaj, podsećajući se reči ovog svetitelja:
– Nema ničeg hladnijeg od hrišćanina koji ne brine za spasenje drugih.
Zato je dolazak ove svetinje podsetnik na Zlatoustovu misiju – da reč Božija mora biti živa i delatna u svakom od nas.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Jedna navika koju mnogi smatraju bezazlenom može da donese svađe, udaljavanje i unutrašnji nemir, a svetogorski starac pokazuje kako se kroz tišinu i pažljivo birane reči čuva duhovna snaga.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
Jedna navika koju mnogi smatraju bezazlenom može da donese svađe, udaljavanje i unutrašnji nemir, a svetogorski starac pokazuje kako se kroz tišinu i pažljivo birane reči čuva duhovna snaga.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.