Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
Bukurešt ovih dana postaje središte pravoslavne pobožnosti, jer je u petak, 11. jula 2025. godine, svečano dočekana časna glava Svetog Jovana Zlatousta, jednog od najvećih otaca Crkve i autora liturgije koja se i danas najčešće služi u hramovima širom pravoslavlja.
Ovaj dragoceni blagodatni dar doneo je iguman manastira Vatopeda, arhimandrit Jerem, sa Svete gore u Rumuniju, uoči praznika prenosa moštiju Svetog Dimitrija Basarabovskog, zaštitnika Bukurešta, koji se obeležava 13. jula. Vernici će do 16. jula moći da se poklone ovoj svetinji u Patrijaršijskoj sabornoj crkvi u Bukureštu, zajedno sa moštima Svetog Dimitrija.
Zlatoust – večni učitelj Crkve
Sveti Jovan Zlatoust (347–407), carigradski patrijarh, prozvan je Zlatoust zbog svoje mudrosti, nadahnutih govora i beseda koje su vekovima ostale temelji hrišćanskog bogoslovlja. Njegova Liturgija objedinjuje veru, pokajanje i carsku blagodat Božiju, zbog čega narod u svim pravoslavnim zemljama gaji duboko poštovanje prema njegovim moštima i delima.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Vernici ispred Saborne crkve u Bukureštu čekaju da se poklone kivoti sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Duhovno jedinstvo Svete Gore i Rumunije
Prenošenje ovako velike svetinje iz manastira Vatoped, jednog od najpoznatijih atonskih manastira, potvrđuje neraskidive duhovne veze pravoslavnih naroda Balkana. Iguman Efrem poznat je po svom misionarskom duhu i brojnim posetama pravoslavnim zemljama u regionu, a njegov dolazak sa časnom glavom Zlatousta doživljen je kao blagoslov za ceo rumunski narod.
Zašto su relikvije važne u pravoslavlju?
Pravoslavna vera uči da su mošti svetitelja proslavljeni i oblagodaćeni ostaci njihovih tela, kroz koje i dalje deluje blagodat Božija. Vernici im prilaze sa strahopoštovanjem, tražeći pomoć, isceljenje i duhovno okrepljenje. Posebno je značajno što se ova sveta glava nalazi u Vatopedu, manastiru koji čuva i pojas Presvete Bogorodice, kao i brojne druge velike svetinje.
Vernici u Rumuniji u molitvenom saboru
Tokom dana dočeka, hiljade Rumuna sa svećama u rukama čekalo je red da se pokloni svetitelju, dok je u Patrijaršijskoj crkvi služena doksologija i svečana molitva. Patrijarh rumunski Danilo tom prilikom je poručio:
– Danas nas Sveti Jovan Zlatousti uči da samo reč koja izvire iz ljubavi, vere i istine može da dotakne ljudsko srce i preobrazi ga. Njegova prisutnost među nama jeste uteha u ovim vremenima nemira i dokaz da je Bog sa nama kroz svoje svetitelje.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Iguman Vatopeda, arhimandrit Jefrem doneo je kivot sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Poruka i za vernike u Srbiji
Iako je sveta glava Zlatousta sada u Rumuniji, ona pripada celom pravoslavnom svetu. Vernici u Srbiji sa poštovanjem prate ovaj događaj, podsećajući se reči ovog svetitelja:
– Nema ničeg hladnijeg od hrišćanina koji ne brine za spasenje drugih.
Zato je dolazak ove svetinje podsetnik na Zlatoustovu misiju – da reč Božija mora biti živa i delatna u svakom od nas.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Sinod Jerusalimske patrijaršije pozvao na hitan prekid vatre i zaštitu hrišćanskih zajednica, dok se u crkvenim krugovima sve ozbiljnije razmatra ideja o sazivanju svih pomesnih Crkava.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sinod Jerusalimske patrijaršije pozvao na hitan prekid vatre i zaštitu hrišćanskih zajednica, dok se u crkvenim krugovima sve ozbiljnije razmatra ideja o sazivanju svih pomesnih Crkava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.