Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
Bukurešt ovih dana postaje središte pravoslavne pobožnosti, jer je u petak, 11. jula 2025. godine, svečano dočekana časna glava Svetog Jovana Zlatousta, jednog od najvećih otaca Crkve i autora liturgije koja se i danas najčešće služi u hramovima širom pravoslavlja.
Ovaj dragoceni blagodatni dar doneo je iguman manastira Vatopeda, arhimandrit Jerem, sa Svete gore u Rumuniju, uoči praznika prenosa moštiju Svetog Dimitrija Basarabovskog, zaštitnika Bukurešta, koji se obeležava 13. jula. Vernici će do 16. jula moći da se poklone ovoj svetinji u Patrijaršijskoj sabornoj crkvi u Bukureštu, zajedno sa moštima Svetog Dimitrija.
Zlatoust – večni učitelj Crkve
Sveti Jovan Zlatoust (347–407), carigradski patrijarh, prozvan je Zlatoust zbog svoje mudrosti, nadahnutih govora i beseda koje su vekovima ostale temelji hrišćanskog bogoslovlja. Njegova Liturgija objedinjuje veru, pokajanje i carsku blagodat Božiju, zbog čega narod u svim pravoslavnim zemljama gaji duboko poštovanje prema njegovim moštima i delima.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Vernici ispred Saborne crkve u Bukureštu čekaju da se poklone kivoti sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Duhovno jedinstvo Svete Gore i Rumunije
Prenošenje ovako velike svetinje iz manastira Vatoped, jednog od najpoznatijih atonskih manastira, potvrđuje neraskidive duhovne veze pravoslavnih naroda Balkana. Iguman Efrem poznat je po svom misionarskom duhu i brojnim posetama pravoslavnim zemljama u regionu, a njegov dolazak sa časnom glavom Zlatousta doživljen je kao blagoslov za ceo rumunski narod.
Zašto su relikvije važne u pravoslavlju?
Pravoslavna vera uči da su mošti svetitelja proslavljeni i oblagodaćeni ostaci njihovih tela, kroz koje i dalje deluje blagodat Božija. Vernici im prilaze sa strahopoštovanjem, tražeći pomoć, isceljenje i duhovno okrepljenje. Posebno je značajno što se ova sveta glava nalazi u Vatopedu, manastiru koji čuva i pojas Presvete Bogorodice, kao i brojne druge velike svetinje.
Vernici u Rumuniji u molitvenom saboru
Tokom dana dočeka, hiljade Rumuna sa svećama u rukama čekalo je red da se pokloni svetitelju, dok je u Patrijaršijskoj crkvi služena doksologija i svečana molitva. Patrijarh rumunski Danilo tom prilikom je poručio:
– Danas nas Sveti Jovan Zlatousti uči da samo reč koja izvire iz ljubavi, vere i istine može da dotakne ljudsko srce i preobrazi ga. Njegova prisutnost među nama jeste uteha u ovim vremenima nemira i dokaz da je Bog sa nama kroz svoje svetitelje.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Iguman Vatopeda, arhimandrit Jefrem doneo je kivot sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Poruka i za vernike u Srbiji
Iako je sveta glava Zlatousta sada u Rumuniji, ona pripada celom pravoslavnom svetu. Vernici u Srbiji sa poštovanjem prate ovaj događaj, podsećajući se reči ovog svetitelja:
– Nema ničeg hladnijeg od hrišćanina koji ne brine za spasenje drugih.
Zato je dolazak ove svetinje podsetnik na Zlatoustovu misiju – da reč Božija mora biti živa i delatna u svakom od nas.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka podseća nas da tuga nije prirodna za one koji veruju i otkriva put ka unutrašnjem miru kroz nadu, radost i Božiju ljubav.
Praznik Krštenja Hristovog u hramu Svetog Save protekao je u znaku snažne poruke poglavara Srpske pravoslavne crkve o veri koja ne beži od sveta, već ga preobražava.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Stefan Popović zaplivao je sa društvom na plaži u Australiji i, u hladnim talasima kod Geelonga, pokazao da se praznik i tradicija ne vezuju za geografiju, već za veru koja putuje zajedno sa čovekom.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka podseća nas da tuga nije prirodna za one koji veruju i otkriva put ka unutrašnjem miru kroz nadu, radost i Božiju ljubav.
Šta se zaista dešava u hramovima u ove dane, zašto se voda ne svodi na „lek za sve“ i kako Crkva gleda na agijasmu, njenu snagu i njenu svrhu u životu vernika.
Stefan Popović zaplivao je sa društvom na plaži u Australiji i, u hladnim talasima kod Geelonga, pokazao da se praznik i tradicija ne vezuju za geografiju, već za veru koja putuje zajedno sa čovekom.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Na Zlatarskom jezeru jutros je zabeležen trenutak hrabrosti i vere – dok su hladni talasi škripali pod rukama plivača, publika je ispratila osmeh i odlučnost mladog pobednika.