Časna glava jednog od najvećih otaca Crkve doneta je iz manastira Vatopedi u Bukurešt, a vernici će narednih dana moći da joj se poklone zajedno sa moštima zaštitnika rumunske prestonice, Svetog Dimitrija Basarabovskog.
Bukurešt ovih dana postaje središte pravoslavne pobožnosti, jer je u petak, 11. jula 2025. godine, svečano dočekana časna glava Svetog Jovana Zlatousta, jednog od najvećih otaca Crkve i autora liturgije koja se i danas najčešće služi u hramovima širom pravoslavlja.
Ovaj dragoceni blagodatni dar doneo je iguman manastira Vatopeda, arhimandrit Jerem, sa Svete gore u Rumuniju, uoči praznika prenosa moštiju Svetog Dimitrija Basarabovskog, zaštitnika Bukurešta, koji se obeležava 13. jula. Vernici će do 16. jula moći da se poklone ovoj svetinji u Patrijaršijskoj sabornoj crkvi u Bukureštu, zajedno sa moštima Svetog Dimitrija.
Zlatoust – večni učitelj Crkve
Sveti Jovan Zlatoust (347–407), carigradski patrijarh, prozvan je Zlatoust zbog svoje mudrosti, nadahnutih govora i beseda koje su vekovima ostale temelji hrišćanskog bogoslovlja. Njegova Liturgija objedinjuje veru, pokajanje i carsku blagodat Božiju, zbog čega narod u svim pravoslavnim zemljama gaji duboko poštovanje prema njegovim moštima i delima.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Vernici ispred Saborne crkve u Bukureštu čekaju da se poklone kivoti sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Duhovno jedinstvo Svete Gore i Rumunije
Prenošenje ovako velike svetinje iz manastira Vatoped, jednog od najpoznatijih atonskih manastira, potvrđuje neraskidive duhovne veze pravoslavnih naroda Balkana. Iguman Efrem poznat je po svom misionarskom duhu i brojnim posetama pravoslavnim zemljama u regionu, a njegov dolazak sa časnom glavom Zlatousta doživljen je kao blagoslov za ceo rumunski narod.
Zašto su relikvije važne u pravoslavlju?
Pravoslavna vera uči da su mošti svetitelja proslavljeni i oblagodaćeni ostaci njihovih tela, kroz koje i dalje deluje blagodat Božija. Vernici im prilaze sa strahopoštovanjem, tražeći pomoć, isceljenje i duhovno okrepljenje. Posebno je značajno što se ova sveta glava nalazi u Vatopedu, manastiru koji čuva i pojas Presvete Bogorodice, kao i brojne druge velike svetinje.
Vernici u Rumuniji u molitvenom saboru
Tokom dana dočeka, hiljade Rumuna sa svećama u rukama čekalo je red da se pokloni svetitelju, dok je u Patrijaršijskoj crkvi služena doksologija i svečana molitva. Patrijarh rumunski Danilo tom prilikom je poručio:
– Danas nas Sveti Jovan Zlatousti uči da samo reč koja izvire iz ljubavi, vere i istine može da dotakne ljudsko srce i preobrazi ga. Njegova prisutnost među nama jeste uteha u ovim vremenima nemira i dokaz da je Bog sa nama kroz svoje svetitelje.
Credit: Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
Iguman Vatopeda, arhimandrit Jefrem doneo je kivot sa glavom Svetog Jovana Zlatousta
Poruka i za vernike u Srbiji
Iako je sveta glava Zlatousta sada u Rumuniji, ona pripada celom pravoslavnom svetu. Vernici u Srbiji sa poštovanjem prate ovaj događaj, podsećajući se reči ovog svetitelja:
– Nema ničeg hladnijeg od hrišćanina koji ne brine za spasenje drugih.
Zato je dolazak ove svetinje podsetnik na Zlatoustovu misiju – da reč Božija mora biti živa i delatna u svakom od nas.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
Ne zna se tačno, da li je i ovaj prorok bio ubijen ili je umro prirodnom smrću, ali poznato je da je bio sahranjen u svome selu, i da su mu mošti pronađene, zajedno sa moštima proroka Avakuma.
Vladika Kirilo vernicima poručio da je milosrđe najveća škola srca, dok je palestinski sveštenik Isa Kides svedočio o teškom položaju hrišćana na Bliskom Istoku i uputio apel za molitvu za mir.
Dok bi trebalo da bogosluži na veliki praznik, beranski paroh suočava se sa istragom Tužilaštva u slučaju spornog spomenika, što vernici ocenjuju kao nastavak pritiska na sveštenstvo Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Ikonopisac Mijalko Đunisijević lik Svetog Vasilija prenеo je sa crkvenih fresaka na javni zid u Nikšiću, stvarajući prostor gde se vera i umetnost susreću i gde prolaznici svakodnevno pronalaze duhovnu inspiraciju.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
Sve više vernika svoju religioznost svodi na običaje i sujeverja, dok dogmati i učenje Crkve ostaju nepoznanica. Protojerej Slobodan Lukić u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti ističe da bez istinskog razumevanja vere, duhovni život postaje prazan oblik.