Stara više od 1.600 godina, ova molitva Svetog Jovana Zlatousta i danas čisti misli, smiruje srce i daje snagu da se izdrže najteži dani
Mnogi ljudi koji žive u stalnoj žurbi i nemiru ne znaju da upravo ova kratka molitva ima moć da umiri srce, raščisti misli i vrati čoveka na pravi put. Napisao ju je Sveti Jovan Zlatoust, jedan od najvećih besednika i učitelja Crkve, pre više od 1.600 godina, ali njene reči zvuče kao da su upućene nama danas – ljudima koji nemaju vremena ni da dišu kako treba, a kamoli da zastanu i osete Božiju prisutnost u svakom dahu.
Molitva u svako doba
Hriste Bože, kome se u svako vreme i svakog časa klanjaju i koga slave na nebu i na zemlji, dugotrpeljivi, mnogomilostivi, mnogosažaljivi, koji pravednike ljubiš, a grešnike miluješ i sve zoveš spasenju obećanjem budućih dobara. Ti, Gospode, primi i naše u ovaj čas molitve i upravi život naš zapovestima Tvojim, duše naše osveti, tela očisti, rasuđivanja ispravi, misli razbistri i izbavi nas od svake žalosti, zla i bola; ogradi nas svetim Tvojim anđelima, da njihovim mnoštvom čuvani i vođeni stignemo do jedinstva vere i poznanja nepristupne Tvoje slave, jer si blagosloven u vekove vekova. Amin.
– Kada ovu molitvu izgovarate, setite se da njome tražite i ono najvažnije: prosvetljenje duše i ispravljanje rasuđivanja. Koliko nam je samo puta u životu nedostajalo upravo to – da znamo šta je ispravno, a šta pogrešno, da mislimo čisto i da donosimo odluke bez magle u umu – govore duhovnici.
Shutterstock
Molitvenik
Reči kojima se obraćaš Bogu kad god zatreba
Sveti Jovan Zlatousti ovu molitvu nije napisao da bi bila samo deo crkvenih knjiga, već da bi svaki hrišćanin u svakom trenutku dana mogao njome da se obrati Bogu i zatraži zaštitu, mir i mudrost.
Ova molitva deo je svakodnevnog bogosluženja u pravoslavnim manastirima. Čita se na svakom času, a vernicima se savetuje da je uključe i u svoje jutarnje i večernje molitve, jer svojim rečima pokriva sve potrebe čoveka – i duhovne i telesne.
Nije čudo što je mnogi nazivaju molitvom koja osvetljava dan.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Pravoslavni duhovnici nas podsećaju da molitva za oca i majku nije samo znak ljubavi, već i najlepši dar koji pred Bogom uzvraćamo onima koji su nam udahnuli život.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Na praznik posvećen Spomenu čuda Svetog Arhangela Mihaila, vernici prizivaju pomoć nebeskog vojvode, čiji koplje uništava demone, a molitve štite od bolesti, iskušenja i svakog neprijatelja.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.