OVAKO SE SIGURNO GUBI BLAGODAT BOŽJA! Sveti Jefrem Arizonski otkrio čime i kako udaljavamo Gospoda od sebe
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti.
Gordost se pojavljuje kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija.
U pravoslavnom duhovnom predanju, gordost se smatra jednim od najtežih duhovnih padova i korenom mnogih drugih grehova. To je stanje duše u kojem čovek uznosi sebe iznad drugih, često i iznad Boga, zaboravljajući da je sve što ima – dar.
Gord čovek teži samodovoljnosti, potiskuje smirenje i ne prihvata ukor, kritiku ili poniženje, jer u njegovim očima svet postoji da bi potvrdio njegovu veličinu.
Gordost se može projaviti suptilno, u mislima, osećanjima i delima – kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija. U duhovnom smislu, gordost zatvara čoveka za blagodat, jer srce koje ne zna za smirenje ne može istinski da primi milost Božiju.
Oslobađanje od gordosti nije trenutna promena, već dubok i dugotrajan podvig. Ono počinje unutrašnjim prepoznavanjem tog duha u sebi i iskrenom željom da se čovek menja. Kroz činjenje dobrih dela bez očekivanja pohvale, kroz čestu i iskrenu molitvu, duša se postepeno oslobađa svoje okrenutosti sebi i otvara se drugima i Bogu.
Sveti Maksim Ispovednik govorio je o tome kada ćemo znati da smo na dobrom putu da se oslobodimo gordosti:
- Nije mali podvig savladati gordost. Sredstva za oslobađanje od nje jesu trajno činjenje dobrih dela i česta molitva, a predzak oslobođenja jeste nezlobljivost na onoga koji vas ogovara i ocrcnjuje - uči nas Sveti Maksim Ispovednik.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
Sveti Oci kažu da se gord čovek ne može popraviti dok ne dođe do velike patnje ili Božije milosti, jer mu nijedna ljudska reč ne dopire do duše.
Ove osobine ne remete samo lični mir, već truju i odnose s drugima, pretvarajući zajedništvo u neprekidno takmičenje ega i ponosa.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.