DA LI BURME ZA VENČANJE MORAJU DA BUDU ZLATNE: Otac Milosav ukazao na velike zablude vernika
Prsetenovanjem nekome dajete veru da ćete ga voleti do kraja života, kaže otac Milosav.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti.
U pravoslavnom učenju, gordost se ubraja među sedam smrtnih grehova – ne bez razloga. Ona ne samo da udaljava čoveka od bližnjih, već ga postepeno odvaja i od samog Boga. Gordost je suptilan, ali duboko razoran greh. Nije uvek bučna i očigledna; često se prikriva osećajem sopstvene pravednosti, umišljenom duhovnošću ili lažnim osećajem nadmoći nad drugima.
Bog ne voli gordost jer ona iz srca istiskuje smirenje, pokajanje i ljubav – temeljne vrline hrišćanskog života. Čovek koji se pogordi zaboravlja da je sve što ima, bilo talenat, mudrost ili snaga, dar od Boga, a ne plod isključivo sopstvenih zasluga. U gordosti, umesto zahvalnosti, raste samoljublje, i tada se blagodat Božija povlači. Bez nje, čovek duhovno pada i biva slabiji nego što je ikada bio.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti. Čovek koji stoji visoko u svojoj samouverenosti lakše pada, jer više ne vidi gde staje. Spasenje je moguće jedino kroz smirenje – kroz priznanje sopstvenih slabosti i neprestano prizivanje Božje pomoći.
Zato je neophodno da svako od nas često preispituje svoje misli, reči i dela. Gordost se ne vidi odmah, ali njen trag je lako prepoznati: otuđenost, nemir, i duhovna suvoća. Onaj ko želi da ostane na putu svetlosti mora se čuvati upravo ovog greha, jer je gordost, kako mnogi sveti oci govore, koren svakog drugog zla.
Sveti Jefrem Arizonski je isticao da gord čovek gubi blagodat Božju.
"Blagodat Božija podržava svakoga od nas, ali ako se pogordimo, Bog će je udaljiti od nas i bićemo gori od ostalih".
Prsetenovanjem nekome dajete veru da ćete ga voleti do kraja života, kaže otac Milosav.
Iako je imao ženu, živeo je po reči apostolovoj: "Odsada i oni koji imaju žene da budu kao da ih nemaju".
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Sveštenik Borislav Petrić podseća da je crkva sveti prostor u kojem se očekuje poštovanje, skromnost i dostojanstvo.
Sveti Oci kažu da se gord čovek ne može popraviti dok ne dođe do velike patnje ili Božije milosti, jer mu nijedna ljudska reč ne dopire do duše.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
Prema učenju Pravoslavne crkve, ljudska bića su stvorena po Božjoj slici i jedini pravi izvor dostojanstva čoveka je Bog.
Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Smirenje, strpljenje i prihvatanje su put kojim se stiče pravi mir, dok želja da utičemo na tuđe ponašanje često samo otkriva naše nedostatke.
Trpeza, koja je nekada bila sveto mesto zahvalnosti, pretvorila se u naviku.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.