DA LI BURME ZA VENČANJE MORAJU DA BUDU ZLATNE: Otac Milosav ukazao na velike zablude vernika
Prsetenovanjem nekome dajete veru da ćete ga voleti do kraja života, kaže otac Milosav.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti.
U pravoslavnom učenju, gordost se ubraja među sedam smrtnih grehova – ne bez razloga. Ona ne samo da udaljava čoveka od bližnjih, već ga postepeno odvaja i od samog Boga. Gordost je suptilan, ali duboko razoran greh. Nije uvek bučna i očigledna; često se prikriva osećajem sopstvene pravednosti, umišljenom duhovnošću ili lažnim osećajem nadmoći nad drugima.
Bog ne voli gordost jer ona iz srca istiskuje smirenje, pokajanje i ljubav – temeljne vrline hrišćanskog života. Čovek koji se pogordi zaboravlja da je sve što ima, bilo talenat, mudrost ili snaga, dar od Boga, a ne plod isključivo sopstvenih zasluga. U gordosti, umesto zahvalnosti, raste samoljublje, i tada se blagodat Božija povlači. Bez nje, čovek duhovno pada i biva slabiji nego što je ikada bio.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti. Čovek koji stoji visoko u svojoj samouverenosti lakše pada, jer više ne vidi gde staje. Spasenje je moguće jedino kroz smirenje – kroz priznanje sopstvenih slabosti i neprestano prizivanje Božje pomoći.
Zato je neophodno da svako od nas često preispituje svoje misli, reči i dela. Gordost se ne vidi odmah, ali njen trag je lako prepoznati: otuđenost, nemir, i duhovna suvoća. Onaj ko želi da ostane na putu svetlosti mora se čuvati upravo ovog greha, jer je gordost, kako mnogi sveti oci govore, koren svakog drugog zla.
Sveti Jefrem Arizonski je isticao da gord čovek gubi blagodat Božju.
"Blagodat Božija podržava svakoga od nas, ali ako se pogordimo, Bog će je udaljiti od nas i bićemo gori od ostalih".
Prsetenovanjem nekome dajete veru da ćete ga voleti do kraja života, kaže otac Milosav.
Iako je imao ženu, živeo je po reči apostolovoj: "Odsada i oni koji imaju žene da budu kao da ih nemaju".
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Sveštenik Borislav Petrić podseća da je crkva sveti prostor u kojem se očekuje poštovanje, skromnost i dostojanstvo.
Prema učenju Pravoslavne crkve, ljudska bića su stvorena po Božjoj slici i jedini pravi izvor dostojanstva čoveka je Bog.
Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
U sredu sedme sedmice po Vaskrsu čitamo važnu pouku jednog od najdubljih duhovnih učitelja pravoslavlja — o tamnoj noći duše, dolasku Gospoda i prepoznavanju Hrista u sopstvenom stradanju
U potresnom susretu s poznanicom koja se nakon razvoda preobrazila u osobu punu bola i očajanja, arhimandrit nudi snažan duhovni savet: molitva, ispovest i život sa Hristom nisu kraj, već novi početak.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Eksplozija se čula u blizini rimokatoličke crkve u glavnom gradu Ugande, javili su lokalni mediji.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.