DA LI BURME ZA VENČANJE MORAJU DA BUDU ZLATNE: Otac Milosav ukazao na velike zablude vernika
Prsetenovanjem nekome dajete veru da ćete ga voleti do kraja života, kaže otac Milosav.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti.
U pravoslavnom učenju, gordost se ubraja među sedam smrtnih grehova – ne bez razloga. Ona ne samo da udaljava čoveka od bližnjih, već ga postepeno odvaja i od samog Boga. Gordost je suptilan, ali duboko razoran greh. Nije uvek bučna i očigledna; često se prikriva osećajem sopstvene pravednosti, umišljenom duhovnošću ili lažnim osećajem nadmoći nad drugima.
Bog ne voli gordost jer ona iz srca istiskuje smirenje, pokajanje i ljubav – temeljne vrline hrišćanskog života. Čovek koji se pogordi zaboravlja da je sve što ima, bilo talenat, mudrost ili snaga, dar od Boga, a ne plod isključivo sopstvenih zasluga. U gordosti, umesto zahvalnosti, raste samoljublje, i tada se blagodat Božija povlači. Bez nje, čovek duhovno pada i biva slabiji nego što je ikada bio.
Crkveni oci vekovima upozoravaju da je put gordosti – put propasti. Čovek koji stoji visoko u svojoj samouverenosti lakše pada, jer više ne vidi gde staje. Spasenje je moguće jedino kroz smirenje – kroz priznanje sopstvenih slabosti i neprestano prizivanje Božje pomoći.
Zato je neophodno da svako od nas često preispituje svoje misli, reči i dela. Gordost se ne vidi odmah, ali njen trag je lako prepoznati: otuđenost, nemir, i duhovna suvoća. Onaj ko želi da ostane na putu svetlosti mora se čuvati upravo ovog greha, jer je gordost, kako mnogi sveti oci govore, koren svakog drugog zla.
Sveti Jefrem Arizonski je isticao da gord čovek gubi blagodat Božju.
"Blagodat Božija podržava svakoga od nas, ali ako se pogordimo, Bog će je udaljiti od nas i bićemo gori od ostalih".
Prsetenovanjem nekome dajete veru da ćete ga voleti do kraja života, kaže otac Milosav.
Iako je imao ženu, živeo je po reči apostolovoj: "Odsada i oni koji imaju žene da budu kao da ih nemaju".
Sveti mučenik Patrikije episkop bruski, sa tri prezvitera Akakijem, Menandrom i Polienom, postradao je za veru u vreme Julijana Odstupnika u Brusi azijskoj.
Sveštenik Borislav Petrić podseća da je crkva sveti prostor u kojem se očekuje poštovanje, skromnost i dostojanstvo.
Sveti Oci kažu da se gord čovek ne može popraviti dok ne dođe do velike patnje ili Božije milosti, jer mu nijedna ljudska reč ne dopire do duše.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
Prema učenju Pravoslavne crkve, ljudska bića su stvorena po Božjoj slici i jedini pravi izvor dostojanstva čoveka je Bog.
Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca.
Psaltir bi trebalo da ima svaki pravoslavni dom.
Pravoslavna mudrost podseća da se istinski oslonac ne traži u prolaznom, već u večnom, jer samo ono što je ukorenjeno u Bogu ne može biti iznevereno.
Sama reč "krštenje" znači pogruženje i zato Crkva od apostolskih vremena poznaje samo jedan puni i ispravan način vršenja ove Svete tajne.
U besedi za 33. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako mali izbori oblikuju put ka svetlu i spasenju.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
U besedi za 33. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako mali izbori oblikuju put ka svetlu i spasenju.
Pravoslavni vernici slave Svetog Teodosija Velikog po starom kalendaru i Svetu Kseniju Rimljanku po novom. Katolici se sećaju Svetog Franje Saleškog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik.
Jedan jednostavan trenutak i obična reč mogu pokazati da duge molitve same po sebi nisu dovoljne, pa čak mogu čoveka odvesti u sagrešenje.