Sveti Oci kažu da se gord čovek ne može popraviti dok ne dođe do velike patnje ili Božije milosti, jer mu nijedna ljudska reč ne dopire do duše.
Gordost je, prema pravoslavlju, jedan od najtežih grehova i smatra se izvorom mnogih drugih grehova. Ona predstavlja stanje duše u kojem čovek uzdiže sebe iznad drugih, precenjuje svoje sposobnosti, znanje i vrednost, dok druge omalovažava ili ne primećuje.
Gord čovek živi u iluziji da mu Bog nije potreban, da sve zna i sve može sam. Zbog toga gordost odvaja čoveka od Boga, jer Bog prebiva u smirenima, a gordima se protivi.
Najveći problem kod gordosti jeste što je veoma teško gordom čoveku objasniti da je gord. On ne vidi svoju slabost, ne priznaje da greši, i svaku kritiku ili opomenu doživljava kao ličnu uvredu. Njegovo srce je zatvoreno za istinu, a razum zamračen sobom samim.
Sveti oci kažu da se gord čovek ne može popraviti dok ne dođe do velike patnje ili Božije milosti, jer mu nijedna ljudska reč ne dopire do duše.
Gordost stvara duhovnu slepoću – čovek postaje ubeđen da je uvek u pravu, da bolje vidi i zna od svih, i da mu niko nije ravan. To ga čini neprijemčivim za savete, za pokajanje i za smirenje. I zato je gordima najteže pomoći – jer ne priznaju da im pomoć treba. Oni koji su najviše gordi, najčešće veruju da su najviše u pravu. U tome leži najveća tragedija gordosti.
Shutterstock/Klavdiia Arziukova
Gord čovek ne priznaje ga je gord
Protojerej Jevgenij Pejkov kaže da često na ispovest sveštenicima dolaze ljudi koji kažu da nemaju velikih grehova, smatraju sebe ne baš grešnima, za razliku od drugih.
- Pokušavate da objasnite osobi da je to gordost, navodite primer priče o cariniku i fariseju, druge primere, ali je vrlo teško pomoći nekome ko je zaslepljen gordošću da prepozna svoje grehe i prestane da osuđuje druge. Da bi takvog čoveka urazumila, Božja promisao mu šalje razne tuge - ističe sveštenik čije reči prenosi sajt "Žive reči" i nastavlja:
- Gorda osoba, da bi poznala sebe i izbegla potpunu duhovnu smrt, ponekad mora da podnese mnoga poniženja i uvrede, da padne u gnusne telesne grehe, da se osramoti, da trpi neuspehe i razočaranja. I obrnuto, oslobodivši se gordosti, možemo izbeći mnoge nevolje i tuge.
Otac Jevgenij kaže i po kojim znacima se može utvrditi prisustvo gordosti u duši.
- Ako sam osetljiv, sumnjičav, teško podnosim uvrede, duša me boli od nepravednih opaski, izgovaram, sećam se zla i osuđujem druge; ako mi je teško da tražim oproštaj i popustim drugima čak i u sitnicama; ako imam naviku da prekidam razgovor i prečesto koristim zamenicu u prvom licu, iz bilo kog razloga izražavati svoje komentare, razotkrivati tuđe grehe i mane, davati savete čak i kada ih ne traže, a ja ne slušam niti tražim savete, ne poštujem mišljenja drugih, onda nema sumnje - gordost sedi duboko i čvrsto u mojoj duši.
- U početnoj i srednjoj fazi, gordost je obično u kombinaciji sa sujetom, i iz ove kombinacije proizilazi briga o tuđem mišljenju o meni, strah da će drugi otkriti moje nedostatke i slabosti, traženje pohvala i nagrada, što je izuzetno prijatno, ali pogubno - zaključuje otac Jevgenij.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Gordost se pojavljuje kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Otkrijte kako šareni povrtni specijalitet u želatinskoj formi, začinjen blagim vinskim sirćetom, vekovima krasi postne trpeze pravoslavnih manastira i zašto postaje hit u savremenim kuhinjama.
U svojoj besedi za 15. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz Kanu Galilejsku i pokazuje kako svako Hristovo čudo, od isceljenja do prosvetljenja, u svojoj suštini pretvara našu svakodnevicu i ljudsku prirodu u izvor radosti i svetlosti.