MOGU LI FOTOGRAFIJE SVETACA ZAMENITI IKONE: Sveštenik otrkio šta kažu crkveni kanoni
Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista.
Mošti Svetog Lukilijana i drugih sa njim nalaze se u Carigradu i od njih su potekla brojna isceljenja.
SPC danas obeležava Svetog Lukijana, sveca koga je po predanju mučiteljima izdao drugi zavidni sveštenik Pankratije.
Sveti mučenik Lukilijan živio je u Nikomidiji tokom vladavine rimskog cara Aurelijana (270 - 275).
Bio je ispunjen žarkom ljubavlju prema Gospodu i neustrašivo je propovedao Grcima i Jevrejima o vaskrslom Hristu. Tada su Jevreji zbog širenja vere u Hrista prijavili Lukilijana gradonačelniku Nikomidije Silvanu.
Silvan je uzalud pokušavao da natera Lukilijana da se odrekne Hrista i vrati idolopoklonstvu. Lukilijan je pred državnim vlastima optužen da je svojim propovedanjem podrivao temelje države i delovao kao razarač naroda. Starca su zverski mučili, a zatim zatvorili.
U isto vreme tamo su bila zatvorena četvorica mladića: Klaudije, Ipatije, Pavle i Dionisije, optuženi za ispovedanje vere Hristove. Obradovali su se kad su videli Lukilijana. Svi su proveli dane i noći zajedno u razgovorima o Bogu i u usrdnoj molitvi, pripremajući se za sveto mučeništvo.
Posle izvesnog vremena izvedeni su pred sud gde su pokazali nepokolebljivost u svojim hrišćanskim uverenjima i čvrstini u veri. Bili su podvrgnuti novim mučenjima, ali Gospod je čudesno pokazao svoju moć i blagodat.
Kasnije su poslati u Vizantiju, gde su osuđeni na smrt: četvoricu mladića ubili su mačem, a svetog starca Lukilijan razapeli su na krst.
Podvig svetih mučenika posvedočila je devica Pavla, koja se posvetila služenju onima koji su stradali za veru u Hrista. Dostavljala je hranu zatvorenicima hrišćanima, prala im rane, donosila lekove i sahranjivala tela mučenika.
Na taj način je, takođe, služila svetom Lukilijan i njegovim saputnicima, i bila je prisutna njihovim stradanjima, moleći se u svom srcu Bogu da podrži svoje sluge. Pratila ih je do grada Vizantije i sahranila nakon njihovog mučeništva. Kasnije se Sveta Pavla vratila u Nikomidiju, gde je nastavila - kao i ranije - služiti Gospodu.
Zbog toga je bila optužena, i posle mučenja posečena mačem, primivši od Gospoda dva venca: devstva i mučeništva.
Mošti Svetog Lukilijana i drugih sa njim nalaze se u Carigradu i od njih su potekla brojna isceljenja.
Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista.
Tri hiljade ljudi na ovaj dan poverovalo je propovedi apostola i krstilo se.
Za hrišćanina, iskušenje je prilika da pokaže veru, istrajnost i ljubav prema Bogu uprkos okolnostima.
Ovaj mučenik je stradao tako što ga je otrovao filozof Kriskent.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njemu je Isus Hristos poverio brigu o Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.