OVO TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UPALITE SVEĆE U CRKVI: Savet oca Danila zlata vredan - u suprotnom je bezvredno
Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres.
Često i ne znamo šta se sve krije u, naizgled malo, Crnoj Gori. Od tajnovitih uvala, prelepih reka i bajkovitih sela pa sve do arhitektonskih čuda. Tako u Crmnici, u selu Limljani, srkiva se pravo blago - Crkva Svetog Tome.
Prema tvrdnjama meštana, crkva je stara preko 12 vekova. I taj podatak je interesantan, ali je posebno fascinantno ono što se desilo davne 1896. godine, nakon 40 kišnih dana.
Naime, klizište je pomerilo crkvu 150 metara, zarotiralo je za 45 stepeni i tako ovaj verski objekat skoro 130 godina odoleva na litici!
Meštani prepričavaju da je klizište progutalo kuće, ali je crkva za čudo ostala neoštećena.
Ona nije skliznula malo, već 150 metara niže od prvobitne lokacije, a crkva je dobila i novi pravac, severozapad-jugoistok. Ostala je do danas da stoji u nagibu od 17 stepeni.
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres. Zemljotres ruši crmničke kuće, ali nakrivljena crkva i dalje odoleva. Oštećena je, ali nije srušena.
Punih 12 vekova crkva Svetog Tome odolevala zubu vremena. Bila je sabirno mesto njenih meštana. Sve do te 1896. godine, kada je zajedno sa grobljem, skliznula stotinjak metara niže.
Klisići su nakon toga pošli za svojom crkvom i oko nje izgradili nove domove. Do danas su ostali čuvari crkve, brinući o njoj koliko god su u mogućnosti.
Prema predanju, selo Limljani datira još od sedmog veka, kada su Klisići naselili Crmnicu. Tada su podigli i crkvu, posvećenu Svetom Tomi, sabirno mesto njenih seljana. koja 12 vekova odolevala zubu vremena.
Kako je kazao jedan od meštana, ulaskom u crkvu jasno se vidi da stoji „ukrivo“, a što se takođe može videti i na fotografijama.
BONUS VIDEO: U ovom manastiru se čuvaju mošti Svetog Lazara: I dalje ima trepavice na kapcima
Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača.
Ističe da je društvo zakazalo, kada je pristalo na takvu ucenu, novčani nedostatak - koji svojim radom moraju da nadomeste oba člana porodice.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
Pojam duhovnika često se pogrešno poistovećuje sa ispovednik.
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.