OVO TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UPALITE SVEĆE U CRKVI: Savet oca Danila zlata vredan - u suprotnom je bezvredno
Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres.
Često i ne znamo šta se sve krije u, naizgled malo, Crnoj Gori. Od tajnovitih uvala, prelepih reka i bajkovitih sela pa sve do arhitektonskih čuda. Tako u Crmnici, u selu Limljani, srkiva se pravo blago - Crkva Svetog Tome.
Prema tvrdnjama meštana, crkva je stara preko 12 vekova. I taj podatak je interesantan, ali je posebno fascinantno ono što se desilo davne 1896. godine, nakon 40 kišnih dana.
Naime, klizište je pomerilo crkvu 150 metara, zarotiralo je za 45 stepeni i tako ovaj verski objekat skoro 130 godina odoleva na litici!
Meštani prepričavaju da je klizište progutalo kuće, ali je crkva za čudo ostala neoštećena.
Ona nije skliznula malo, već 150 metara niže od prvobitne lokacije, a crkva je dobila i novi pravac, severozapad-jugoistok. Ostala je do danas da stoji u nagibu od 17 stepeni.
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres. Zemljotres ruši crmničke kuće, ali nakrivljena crkva i dalje odoleva. Oštećena je, ali nije srušena.
Punih 12 vekova crkva Svetog Tome odolevala zubu vremena. Bila je sabirno mesto njenih meštana. Sve do te 1896. godine, kada je zajedno sa grobljem, skliznula stotinjak metara niže.
Klisići su nakon toga pošli za svojom crkvom i oko nje izgradili nove domove. Do danas su ostali čuvari crkve, brinući o njoj koliko god su u mogućnosti.
Prema predanju, selo Limljani datira još od sedmog veka, kada su Klisići naselili Crmnicu. Tada su podigli i crkvu, posvećenu Svetom Tomi, sabirno mesto njenih seljana. koja 12 vekova odolevala zubu vremena.
Kako je kazao jedan od meštana, ulaskom u crkvu jasno se vidi da stoji „ukrivo“, a što se takođe može videti i na fotografijama.
BONUS VIDEO: U ovom manastiru se čuvaju mošti Svetog Lazara: I dalje ima trepavice na kapcima
Ako već palimo sveću - ta sveća treba da nam je podstrek za molitvu
Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača.
Ističe da je društvo zakazalo, kada je pristalo na takvu ucenu, novčani nedostatak - koji svojim radom moraju da nadomeste oba člana porodice.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Spor u parohiji Sabornog hrama Svetog Save u Klivlendu prerastao je u višemesečni sukob zbog smene sveštenika i pitanja finansijske odgovornosti u Eparhiji istočnoameričkoj.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Sačuvano je njegovo žitije, koje govori o brojnim delima isceljenja, pa i vaskrsenja iz mrtvih.