U OVOM SLUČAJU BOG NEĆE USLIŠITI NI JEDNU MOLITVU: Sveti Nikolaj objasnio kad se uzalud obraćamo Gospodu
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca.
Blagodet Božja je pomoć koju Bog pruža ljudima, bez obzira na njihove zasluge. To je izraz njegove ljubavi i milosrđa, koji je darovan svakom verniku. Blagodet nije nešto što možemo zaslužiti ili kupiti; ona je jednostavno poklon koji Bog daje kako bi pomogao ljudima da se približe Njemu, da žive pravedno i duhovno rastu.
U hrišćanskoj tradiciji, blagodet je često shvaćen kao Božja snaga koja deluje u životima vernika, osnažujući ih da prevaziđu iskušenja, grehove i nesreće. Onima koji je primaju, blagodet omogućava da žive u skladu sa Božjom voljom, da budu strpljivi, puni ljubavi i praštanja.
Njena važnost leži u tome što ona daje vernicima snagu da se suoče sa životnim teškoćama i traženjima, da postanu bolji ljudi i da grade dublji odnos sa Bogom. Blagodet nas poziva na zahvalnost, pokajanje i želju za duhovnim usponom.
Sveti Filaret Moskovski kaže da bi čovek dobio blagodat Božiju treba samo da ima otvorenu dušu.
"Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca. Slično ovome potrebno je da čovek teži k Bogu da bi dobio blagodat Božiju – treba da ima otvorenu dušu. Molitva je pružena ruka za zadobijanje milosti Božje; ona je otvorena usta radi okušanja nebeskog pića.
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Jer, onaj ko sebe pomoću njih prinosi Bogu, pomaže i sebi i svome bližnjem, govorio je Sveti Marko Podvižnik.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Polikarp je navodno bio i veliki prorok koji je predvideo i sopstveno stradanje i smrt, ali nije hteo da se skloni i tako spase.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Dobro je govoriti istinu kada obaveza ili ljubav prema bližnjem to zahtevaju od vas
Kada nas zapljusne negodovanje i gnev, ne treba da dopustimo sebi da tako govorimo i da po tome postupamo, govorio je svetac.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
U SPC ne postoji jedinstvena cena za krštenje i za to postoji razlog.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Veliki svetitelj otkriva kako se ono čemu popuštamo u ranim godinama pretvara u navike, strasti i terete od kojih se kasnije mnogo teže oslobađamo.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.