U OVOM SLUČAJU BOG NEĆE USLIŠITI NI JEDNU MOLITVU: Sveti Nikolaj objasnio kad se uzalud obraćamo Gospodu
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca.
Blagodet Božja je pomoć koju Bog pruža ljudima, bez obzira na njihove zasluge. To je izraz njegove ljubavi i milosrđa, koji je darovan svakom verniku. Blagodet nije nešto što možemo zaslužiti ili kupiti; ona je jednostavno poklon koji Bog daje kako bi pomogao ljudima da se približe Njemu, da žive pravedno i duhovno rastu.
U hrišćanskoj tradiciji, blagodet je često shvaćen kao Božja snaga koja deluje u životima vernika, osnažujući ih da prevaziđu iskušenja, grehove i nesreće. Onima koji je primaju, blagodet omogućava da žive u skladu sa Božjom voljom, da budu strpljivi, puni ljubavi i praštanja.
Njena važnost leži u tome što ona daje vernicima snagu da se suoče sa životnim teškoćama i traženjima, da postanu bolji ljudi i da grade dublji odnos sa Bogom. Blagodet nas poziva na zahvalnost, pokajanje i želju za duhovnim usponom.
Sveti Filaret Moskovski kaže da bi čovek dobio blagodat Božiju treba samo da ima otvorenu dušu.
"Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca. Slično ovome potrebno je da čovek teži k Bogu da bi dobio blagodat Božiju – treba da ima otvorenu dušu. Molitva je pružena ruka za zadobijanje milosti Božje; ona je otvorena usta radi okušanja nebeskog pića.
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Jer, onaj ko sebe pomoću njih prinosi Bogu, pomaže i sebi i svome bližnjem, govorio je Sveti Marko Podvižnik.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Polikarp je navodno bio i veliki prorok koji je predvideo i sopstveno stradanje i smrt, ali nije hteo da se skloni i tako spase.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Dobro je govoriti istinu kada obaveza ili ljubav prema bližnjem to zahtevaju od vas
Kada nas zapljusne negodovanje i gnev, ne treba da dopustimo sebi da tako govorimo i da po tome postupamo, govorio je svetac.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
Pravoslavna vera uči da nijedna muka nije besmislena i da nijedno stradanje nije bez smisla ako se nosi sa poverenjem u Božiju volju.
Gordost briše svest o daru i rađa uverenje da je čovek sam sebi izvor, mera i cilj.
PODNASLOV: U besedi za četvrtak mesopusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički postavlja neugodno pitanje: da li nas iskustvo i samouverenost vode napred - ili nam, lišenim nezlobivosti, polako zatvaraju pred Carstvom nebeskim?
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Savršen obrok od sastojaka koje imate pri ruci, a koje svako voli.
Kapitalno delo dr Margaret Piters "Džender revolucija - globalna agenda?" otvorilo je raspravu o ideologiji koja utiče na zakonodavstvo, porodicu i identitet.
PODNASLOV: U besedi za četvrtak mesopusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički postavlja neugodno pitanje: da li nas iskustvo i samouverenost vode napred - ili nam, lišenim nezlobivosti, polako zatvaraju pred Carstvom nebeskim?