U OVOM SLUČAJU BOG NEĆE USLIŠITI NI JEDNU MOLITVU: Sveti Nikolaj objasnio kad se uzalud obraćamo Gospodu
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca.
Blagodet Božja je pomoć koju Bog pruža ljudima, bez obzira na njihove zasluge. To je izraz njegove ljubavi i milosrđa, koji je darovan svakom verniku. Blagodet nije nešto što možemo zaslužiti ili kupiti; ona je jednostavno poklon koji Bog daje kako bi pomogao ljudima da se približe Njemu, da žive pravedno i duhovno rastu.
U hrišćanskoj tradiciji, blagodet je često shvaćen kao Božja snaga koja deluje u životima vernika, osnažujući ih da prevaziđu iskušenja, grehove i nesreće. Onima koji je primaju, blagodet omogućava da žive u skladu sa Božjom voljom, da budu strpljivi, puni ljubavi i praštanja.
Njena važnost leži u tome što ona daje vernicima snagu da se suoče sa životnim teškoćama i traženjima, da postanu bolji ljudi i da grade dublji odnos sa Bogom. Blagodet nas poziva na zahvalnost, pokajanje i želju za duhovnim usponom.
Sveti Filaret Moskovski kaže da bi čovek dobio blagodat Božiju treba samo da ima otvorenu dušu.
"Da bi prosjak dobio milostinju – treba da pruži ruku. Da bi dete dobilo hranu – treba da otvori svoja ustašca. Slično ovome potrebno je da čovek teži k Bogu da bi dobio blagodat Božiju – treba da ima otvorenu dušu. Molitva je pružena ruka za zadobijanje milosti Božje; ona je otvorena usta radi okušanja nebeskog pića.
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Jer, onaj ko sebe pomoću njih prinosi Bogu, pomaže i sebi i svome bližnjem, govorio je Sveti Marko Podvižnik.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Polikarp je navodno bio i veliki prorok koji je predvideo i sopstveno stradanje i smrt, ali nije hteo da se skloni i tako spase.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Dobro je govoriti istinu kada obaveza ili ljubav prema bližnjem to zahtevaju od vas
Kada nas zapljusne negodovanje i gnev, ne treba da dopustimo sebi da tako govorimo i da po tome postupamo, govorio je svetac.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
Sveti oci su često govorili da su upravo neprijatnosti, uvrede i klevete prilika da čovek proveri svoju veru, smirenje i poverenje u Boga.
U porodici se postavljaju temelji na kojima će dete graditi svoj karakter, a prema pravoslavlju, majka tu igra odlučujuću ulogu.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.