"NE TRAŽITE DECI IMENA PO HIMALAJIMA I TIBETU..."! Otac Rafailo otkiva kako roditelji, nepromišljenim izborom imena, mogu naslednicima upropastiti život
Ime, ističe Crkva, nije samo oznaka ili izraz ličnog ukusa roditelja, već nosi duhovni smisao i vezu sa tradicijom i verom naroda.
U Srbiji je poslednjih godina sve izraženiji trend davanja deci nesvakidašnjih imena. Roditelji, u želji da njihovo dete bude jedinstveno i da se izdvoji iz mase, sve češće biraju imena koja do pre samo nekoliko decenija nisu ni postojala u našem jeziku.
Neka od njih su preuzeta iz stranih kultura, neka su inspirisana prirodom, mitologijom ili popularnim filmovima, dok su pojedina potpuno izmišljena - spoj zvukova koji roditeljima jednostavno lepo "zvuče“.
Tako se danas u vrtićima i školama, pored tradicionalnih imena kao što su Marko, Jovan ili Ana, mogu čuti i imena koja zvuče kao da dolaze iz nekog dalekog kraja sveta. Ovakav trend mnogi objašnjavaju modernim vremenom, uticajem interneta i društvenih mreža, ali i željom savremenih roditelja da kroz ime izraze svoju originalnost.
Printscreen/Youtube/Манастир Подмаине - ПРОПОВЕДИ
Otac Rafailo Boljević
Međutim, iz Srpske pravoslavne crkve poručuju da bi izbor imena trebalo da bude dublji i promišljeniji. Ime, kažu sveštenici, nije samo oznaka ili izraz ličnog ukusa roditelja, već nosi duhovni smisao i vezu sa tradicijom i verom naroda.
Crkva podseća da svako ime ima svoj koren, značenje i blagoslov, te da bi roditelji trebalo da se okrenu imenima koja su utemeljena u hrišćanskoj i srpskoj kulturi.
Otac Rafailo Boljević u jednoj svojoj besedi govorio je upravo o tome, upozoravajući da se u potrazi za neobičnim imenima, često gubi duhovna povezanost sa sopstvenim narodom i crkvom:
- Kad dajete imena deci, sinovima ili ćerkama, nemojte da se, samo evo jedna digresija, ma i nije digresija, to je liturgijsko polje. Nemojte da mlatite i tražite imena po Himalajima i po Tibetu i da se zavlačite tamo gde se niko zavlačio niје da nađеte neki kamen, nekakav cvet, pa nekakvu pticu ili nekakvu žabu i to ime prvi put da mi damo, koje niko nikad davao nije...
shutterstock.com/Yanya
Otac Rafailo kaže da ime može odvojiti dete od liturgije
On dalje objašnjava da su takvi pokušaji posledica udaljavanja od liturgije i da snaga imena leži upravo u njegovom korenu i značenju. Kako kaže, ime kao što je Svetozar ima "liturgijski koren", a sličnu snagu nose i imena poput Miomira, Božidara, Lazara, Dušana, Bogoljuba ili Bogdana.
- To je sve moćno, znate. Čim ime legne na dušu, pa je već dete ojačalo. To povezuje, to su prosto sveštenodejstva - rekao je otac Rafailo.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka i govorio o teškim decenijama u kojima je Crkva bila izložena snažnim pritiscima, kao i o veri, smirenju, trpljenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
I tu želju roditelja i kumova, da svom detetu i kumčetu na krštenju daju dva imena, treba shvatiti kao pomodarstvo, koje sa pravilima Srpske pravoslavne crkve nema veze, govorio je sveštenik.
Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.