Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
U hrišćanstvu se veruje da je samo Bog bezgrešan, apsolutno savršen i čist od svakog zla, dok su svi ljudi, bez obzira na svoje dobre namere i trud, podložni grehu. Greh, u hrišćanskom učenju, nije samo čin prekršaja božjih zapovesti, već i stanje duhovne udaljenosti od Boga, stanje nesavršenosti i nesklada sa Božijom voljom.
Ovaj koncept greha temelji se na biblijskim učenjima, gde se jasno ističe da je čovek stvoren sa slobodnom voljom, ali da je kroz pad prvih ljudi – Adama i Eve, greh ušao u ljudsku prirodu. Svaka osoba, prema ovom učenju, nosi u sebi tu prirodnu sklonost ka grehu, zbog čega je nužno tragati za pomirenjem sa Bogom.
Printscreen/Youtube/Манастир Подмаине - ПРОПОВЕДИ
Otac Rafailo Boljević
U tom kontekstu, hrišćanska tradicija nudi sakramente ispovesti i pričešća kao ključne trenutke pomirenja grešnih ljudi sa Bogom. Ispovest, kao prvi korak, poziva vernika da se suoči sa svojim grehovima, prizna ih i zatraži Božije oproštenje. Ovaj čin nije samo ritual, već duboko duhovno iskustvo koje omogućava duhovnu čistotu i pomirenje sa Bogom. Kroz ispovest, vernik se otvara za milost Božiju, priznaje svoje greške i nastoji da se očisti od svesti o grehu, kako bi nastavio dalje na svom putu vere.
Nakon ispovesti, dolazi trenutak pričešća – najuzvišeniji sakrament u hrišćanskoj liturgiji, kroz koji vernik prima telo i krv Hristovu, što simbolizuje dublje duhovno povezivanje sa samim Kristom. Pričešće nije samo čin telesnog prihvatanja Hristove žrtve, već i duhovno osnaživanje, koje verniku omogućava da obnovi svoju veru, ojača duhovnu borbu protiv greha i živi u skladu sa Božijom voljom.
Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
- Sećate se Vladike Nikolaja. Bilo neko veliko liturgijsko sabranje, nije taj narod mogao da se ispovedi. Pa je onda on proveravao onaj tonus pokajanja pred samo pričešće. I tako je pitao ljude kad priđu da li su grešni: "Jesi grešan brate, jesi grešna sestro!?" I tako je pravio te brze testove. I onda je došla neka beogradska gospođa. On je tada pitao: "Jesi grešna, sestro?", a ona mu odgovori da nije. Došla tu da se pohvali pred svetinjom da nije grešna, da nema problema sa grehom. I on joj kaže: "Samo prođi, ovo je samo za grešne. Dođi kad spoznaš sebe, ali, danas nemoj"! - rekao je otac Rafailo.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Malo vas potkači, malo vas ponizi i vi to želite da trpite. I ono malo što je ostalo žara iz kadionice hoće da ugase, govorio je otac Rafailo o "modernim vešticama".
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.