Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
U hrišćanstvu se veruje da je samo Bog bezgrešan, apsolutno savršen i čist od svakog zla, dok su svi ljudi, bez obzira na svoje dobre namere i trud, podložni grehu. Greh, u hrišćanskom učenju, nije samo čin prekršaja božjih zapovesti, već i stanje duhovne udaljenosti od Boga, stanje nesavršenosti i nesklada sa Božijom voljom.
Ovaj koncept greha temelji se na biblijskim učenjima, gde se jasno ističe da je čovek stvoren sa slobodnom voljom, ali da je kroz pad prvih ljudi – Adama i Eve, greh ušao u ljudsku prirodu. Svaka osoba, prema ovom učenju, nosi u sebi tu prirodnu sklonost ka grehu, zbog čega je nužno tragati za pomirenjem sa Bogom.
Printscreen/Youtube/Манастир Подмаине - ПРОПОВЕДИ
Otac Rafailo Boljević
U tom kontekstu, hrišćanska tradicija nudi sakramente ispovesti i pričešća kao ključne trenutke pomirenja grešnih ljudi sa Bogom. Ispovest, kao prvi korak, poziva vernika da se suoči sa svojim grehovima, prizna ih i zatraži Božije oproštenje. Ovaj čin nije samo ritual, već duboko duhovno iskustvo koje omogućava duhovnu čistotu i pomirenje sa Bogom. Kroz ispovest, vernik se otvara za milost Božiju, priznaje svoje greške i nastoji da se očisti od svesti o grehu, kako bi nastavio dalje na svom putu vere.
Nakon ispovesti, dolazi trenutak pričešća – najuzvišeniji sakrament u hrišćanskoj liturgiji, kroz koji vernik prima telo i krv Hristovu, što simbolizuje dublje duhovno povezivanje sa samim Kristom. Pričešće nije samo čin telesnog prihvatanja Hristove žrtve, već i duhovno osnaživanje, koje verniku omogućava da obnovi svoju veru, ojača duhovnu borbu protiv greha i živi u skladu sa Božijom voljom.
Osećaj bezgrešnosti smatra se produktom gordosti, što je veliki Božji greh, a kako Crkva na to gleda najbolje je ilustrovao otac Rafailo Boljević kroz jedan postupak upokojenog Vladike Nikolaja.
- Sećate se Vladike Nikolaja. Bilo neko veliko liturgijsko sabranje, nije taj narod mogao da se ispovedi. Pa je onda on proveravao onaj tonus pokajanja pred samo pričešće. I tako je pitao ljude kad priđu da li su grešni: "Jesi grešan brate, jesi grešna sestro!?" I tako je pravio te brze testove. I onda je došla neka beogradska gospođa. On je tada pitao: "Jesi grešna, sestro?", a ona mu odgovori da nije. Došla tu da se pohvali pred svetinjom da nije grešna, da nema problema sa grehom. I on joj kaže: "Samo prođi, ovo je samo za grešne. Dođi kad spoznaš sebe, ali, danas nemoj"! - rekao je otac Rafailo.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Ne bi trebalo mališanima čitati akatiste, tim više, prisiljavati ih, nego pročitajte dve – tri kratke molitve iz molitvoslova pred sveto pričešće, i isto toliko blagodarnih molitava posle svetog pričešća posle dolaska kući iz crkve, objasnio je otac Mihail.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.