DA LI ZAISTA POSTOJE LJUDI OD KOJIH JE I "BOG DIGAO RUKE"! Otac Rafailo kaže da postoje, a iznenadićete se ko su oni
Sveti oci su lepo objasnili od koga se treba "maknuti", kaže otac Rafailo.
Ako ne verujemo u postojanje palih duhova, bjesova, demona, mi ne verujemo ni u Božje postojanje, rekao je otac Rafailo.
Depresija i anksioznost su mentalni poremećaji od kojih ljudi u savremenom svetu sve češće obolovaju.
I dok medicina na njih gleda kao na ozbiljna stanja, u čijoj osnovi leže biološki, genetski i brojni socijalni faktori, Crkva ove poremećaja tumači kao čist primer opsednutosti čoveka demonima tuge i nezadovoljstva.
U hrišćanstvu, depresija i anksioznost se ne posmatraju samo kao zdravtsveni problemi, već i kao duhovni izazovi. Hrišćani veruju da je ključ za prevazilaženje ovih teškoća u poverenju u Boga i duhovnom miru.
U Jevanđelju po Mateju (11:28-30), Hrist poziva sve umorne i opterećene da dođu k njemu i nađu odmor za duše svoje: "Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe i učite od mene, jer sam blaga i ponizna srcem, i naći ćete mir dušama svojim.“
O depresiji i anksionosti skoro je pričao i otac Rafailo Boljević koji je još jednom indirektno potvrdio stav crkve prema mentalnim poremećajima i istao značaj vere u Gospoda u njihovom prevazilaženju.
- Onaj koji izađe iz depresije i ansioznosti i izađe na svežinu i lepotu života, iz čijeg srca krene krene pobednička pesma slavoslavlja, on je čovek koji je bukvalno vaskrsnuo iz mrtvih. Ako ne verujemo u postojanje palih duhova, bjesova, demona, mi ne verujemo ni u Božje postojanje - rekao je otac Rafailo pa dodao:
- Zato što je Gospod spasitelj došao da nas spasava od njih, od đavola, greha, od smrti. Blagodarenje jeste duša našega života, a samim tim sve što mu je suprotno predstavlja bolest i smrt. To je taj duh nezadovoljstva, duh neblagodarnosti koji nekakvim, da kažemo, metastazama, prelazi u duh roptanja i otvorenog bogoborstva.
Sveti oci su lepo objasnili od koga se treba "maknuti", kaže otac Rafailo. Razum, kaže, može biti koristan u mnogim aspektima života, ali kada je u pitanju vera, on samo hladi našu predanost i slabi život u veri. Kao primer, Sveti Teofan koristi analogiju s hranom: kada neko okusi zdravu i ukusnu hranu, on je prepoznaje kao korisnu i ne treba mu naučna objašnjenja da bi bio siguran u njenu vrednost. Na sličan način, vera se prihvata kroz lično iskustvo, a razum nije ključ za njeno razumevanje, već upravo to lično duhovno iskustvo. Sveti Teofan ukazuje da ljudski um nije sposoban da razjasni sve tajne, te da razumevanje dolazi kroz Božiju blagodat, Duh Sveti, i anđele, a ne ljudskim naporima. Neke stvari postaju jasne vremenom, dok druge ostaju nepoznate, čak i tokom celog života. On takođe naglašava da su neke tajne skrivene iz predostrožnosti, jer bi njihovo razumevanje pre vremena moglo biti štetno. Poruka ove misli je da čovek treba da bude smiren i veruje u Božiju mudrost, prihvatajući činjenicu da mnogo toga nije u njegovoj moći da shvati, te da vera i poniznost pred Božijom voljom vode do dubljeg duhovnog razumevanja. Taktika vere i smirenosti pred Božijim planom, iako ne razumevanje, donosi mir i spasenje. Evstratije je bio rimski vojvoda u gradu Satalionu, Evgenije mu je bio drug u vojsci, Orest je bio ugledan vojnik, Aksentije sveštenik, a Mardarije prost građanin i zemljak Evstratijev.
DA LI ZAISTA POSTOJE LJUDI OD KOJIH JE I "BOG DIGAO RUKE"! Otac Rafailo kaže da postoje, a iznenadićete se ko su oni
MISLI ZA SVAKI DAN U GODINI: "Razum samo šteti stvari, hladeći veru i slabeći život po veri"
MISLI ZA SVAKI DAN U GODINI: "Stvoreni um nikako ne može da izbegne nedostižne tajne"
U CRKVI GDE SU IM POLOŽENE MOŠTI, VIĐALI SU IH ŽIVE: Danas su Sveti mučenici Evstratije, Aksentije, Evgenije, Mardarije i Orest
Mnogi običaji imaju svoje mesto u tradiciji i mogu biti deo života verujućeg naroda, ali nisu svi običaji crkvene zapovesti.
Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao.
Iako je Crkva zvanično ne naziva „isceliteljkom od depresije“, brojni vernici svedoče da su kroz molitvu Svetoj Kirijakiji pronašli mir, snagu i nadu.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Pravo pokajanje nikada ne isključuje preuzimanje odgovornosti za učinjeno zlo, ističe otac Dejan.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete sveštenomučenike Makaveje po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Mihej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Maksimilijana Marije Kolbea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac govorio je o trenutku kada teret postane prevelik, a izlaz se ne traži u bekstvu, već u smirenju, veri i poverenju u Boga.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.