BOG MOŽE DA OPROSTI I BLUD, ALI OVO NE PRAŠTA: Otac Andrej otkriva šta je koren svih grehova i upozorava da smo time sve više okruženi
Protojerej Andrej Tkačov ukazuje na opasnost koja tiho oblikuje naše misli i odlučuje o sudbini duše.
Sveti Jovan Šangajski je upravo sa ikonom Svetog Nauma obilazio bolnice i molio se za bolesne.
Na južnoj obali Ohridskog jezera, nadomak granice sa Albanijom, uzdiže se veličanstveni manastir Sveti Naum - duhovno i kulturno središte koje vekovima privlači vernike, putnike i tragaoce za unutrašnjim mirom.
U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i crkvica u kojoj počiva telo ovog znamenitog svetitelja, koji se upokojio 910. a sam grob Svetog Nauma vekovima se smatra mestom čuda i isceljenja.
Unutar crkve, vernici i posetioci se okupljaju oko kamenog groba za koji se veruje da poseduje natprirodnu silu. Prema predanju, srce Svetog Nauma nikada nije prestalo da kuca.
Oni koji to žele mogu kleknuti na kolena, položiti desnu ruku i levo uvo na njegov grob, okrenuti prema svetoj ikoni – i u tišini oslušnuti otkucaje koji, kako se veruje, i danas odzvanjaju iz večnog mira svetitelja.

Ovaj jedinstveni doživljaj, svake godine privuče hiljade ljudi iz regiona i šire. Vernici dolaze po blagoslov, utehu, duhovnu snagu, ali i isceljenje – naročito oni koji pate od duševnih i mentalnih bolesti.
Predanje kaže da je Sveti Naum za života posedovao dar isceljenja, a ta moć, prema verovanju naroda, nije nestala njegovom smrću.
Sveti Jovan Šangajski posebno je poštovao Svetog Nauma Ohridskog jer je imao moć isceljenja duševno obolelih. Upravo sa ikonom svetog Nauma obilazio je bolnice i molio se za zdravlje bolesnika.
Manastir koji je Sveti Naum podigao krajem 9. i početkom 10. veka bio je utočište za monahe, putnike i nevoljnike. Osim što je bio duhovni lekar, Naum je bio i učenjak i misionar.
Zajedno sa svojim saborcem i učiteljem Svetim Klimentom Ohridskim, radio je na prevođenju Svetog pisma i crkvenih knjiga sa grčkog na staroslovenski jezik, ostavivši neizbrisiv trag u razvoju slovenske pismenosti i kulture.

U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Na obali Zapadne Morave nalazi se sveto mesto gde su nevini potražili spas, a iza sebe ostavili svedočanstvo o veri koja je nadživela plamen i dim.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Sveštenik ističe da duhovno srodstvo ne trpi zamene, uzvraćanja ni porodične kompromise, već traži odgovornost pred Bogom i trajnost odnosa.
Brzo, jednostavno i hranljivo – recept koji svaki post pretvara u pravu porodičnu radost.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.