Svetitelj čija duhovna luča vekovima osvetljava staze vernika, i danas u manastirski kompleks koji mu je posvećen, privlači mnoge koji nad njegovim moštima pronalaze utehu i spas.
Srpska pravoslavna crkva dva puta godišnje proslavlja Prepodobnog Nauma Ohridskog. Glavni praznik slavi se 5. januara, dok letnji pada na 3. jul. U ovo doba godine, manastir Svetog Nauma postaje svetilište gde se okuplja mnoštvo ljudi, kako pravoslavnih, tako i onih drugih veroispovesti.
Mnogi bolesnici, tražeći isceljenje, dolaze sa verom i molitvom, nadajući se da će nad svetiteljevim moštima pronaći utehu i spas. Priča o muslimanu iz Resna, Džemailu Zizu, koji je 1926. godine priložio manastiru zvono iz zahvalnosti što je svetitelj iscelio njegovog brata Sulejmana, odjekuje kao snažan simbol univerzalnosti Naumove milosti.
Prepodobni Naum Čudotvorac je bio učenik slavnih Ćirila i Metodija, te jedan od petočislenika koji su najrevnosnije sarađivali sa ovim duhovnim i prosvetiteljskim divovima. Njegova učenost, sposobnost govora mnogih jezika, i čudotvorna moć, proslavile su ga čak i u dalekom Rimu. No, prava duhovna misija Nauma započinje po povratku sa Klimentom, kada su, uz pomoć bugarskog vladara Borisa I, našli svoje utočište na obalama Ohridskog jezera.
Foto: SPC
Ikona Prepodobnog Nauma Ohridskog
Dok je Kliment služio kao episkop u Ohridu, sveti Naum je osnovao manastir koji i danas stoji kao čuvar vekovne tradicije i duhovnosti. Ovaj manastir nije samo fizičko utočište, već i duhovna oaza gde se, kroz molitvu i veru, pronalaze odgovori na najdublje ljudske potrebe.
Naum je bio izvanredan učitelj, čudesan molitvenik i posvećen prevodilac svetih spisa sa grčkog na slovenski jezik. Njegova mudrost i duhovna snaga privukli su monahe sa svih strana Balkana, stvarajući zajednicu koja je cvetala pod njegovim vođstvom.
Priče o Naumovim čudima ne jenjavaju ni vekovima nakon njegove smrti. Prema predanju, isceljenja su bila njegovo čudo i tokom života i posle smrti, a naročito je poznat po pomoći onima koji su patili od teških bolesti, kako telesnih tako duševnih. Njegove mošti, koje počivaju u manastirskoj crkvi, i dalje se smatraju izvorom čudesnih isceljenja.
Preminuvši u prvoj polovini 10. veka, Prepodobni Naum Ohridski ostavio je snažan pečat u duhovnoj i kulturnoj istoriji Balkana. Njegova svetost, posvećenost i čudotvorna moć nastavljaju da inspirišu i isceljuju, podsećajući na snagu vere i molitve.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Verni pravoslavni narod okuplja se u hramovima slaveći ovog svedoka vremena kada je Hrist hodao Zemljom. On nas podseća na moć molitve i Božju zaštitu u situacijama koje deluju beznadežno, dok njegova dela ostaju večni svetionik u tami sveta.
Ponevši ime po svecu koji je živeo pre njega devet vekova, ovaj ugodnik Božji je svojom jurodivošću, posvećenošću veri i Hristu, i sam ovenčan vencem svetosti. Njegovi podvizi i danas nadahnjuju vernike na duhovni napredak i ljubav prema bližnjima.
Životni put od siročeta do svetitelja ovog Božjeg ugodnika bio je ispunjen verom, molitvom, predanošću i blagoslovom da vidi Presvetu Bogorodicu koja je čudotvorno izvela vodu iz stene i obećala mu da će uvek biti igumanija manastira.
Priča o ovoj svetici iz 3. veka nije samo sećanje na prošlost, već živi primer kako vera, hrabrost i predanost mogu osvetliti i najmračnije trenutke naših života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.