Svetitelj čija duhovna luča vekovima osvetljava staze vernika, i danas u manastirski kompleks koji mu je posvećen, privlači mnoge koji nad njegovim moštima pronalaze utehu i spas.
Srpska pravoslavna crkva dva puta godišnje proslavlja Prepodobnog Nauma Ohridskog. Glavni praznik slavi se 5. januara, dok letnji pada na 3. jul. U ovo doba godine, manastir Svetog Nauma postaje svetilište gde se okuplja mnoštvo ljudi, kako pravoslavnih, tako i onih drugih veroispovesti.
Mnogi bolesnici, tražeći isceljenje, dolaze sa verom i molitvom, nadajući se da će nad svetiteljevim moštima pronaći utehu i spas. Priča o muslimanu iz Resna, Džemailu Zizu, koji je 1926. godine priložio manastiru zvono iz zahvalnosti što je svetitelj iscelio njegovog brata Sulejmana, odjekuje kao snažan simbol univerzalnosti Naumove milosti.
Prepodobni Naum Čudotvorac je bio učenik slavnih Ćirila i Metodija, te jedan od petočislenika koji su najrevnosnije sarađivali sa ovim duhovnim i prosvetiteljskim divovima. Njegova učenost, sposobnost govora mnogih jezika, i čudotvorna moć, proslavile su ga čak i u dalekom Rimu. No, prava duhovna misija Nauma započinje po povratku sa Klimentom, kada su, uz pomoć bugarskog vladara Borisa I, našli svoje utočište na obalama Ohridskog jezera.
Foto: SPC
Ikona Prepodobnog Nauma Ohridskog
Dok je Kliment služio kao episkop u Ohridu, sveti Naum je osnovao manastir koji i danas stoji kao čuvar vekovne tradicije i duhovnosti. Ovaj manastir nije samo fizičko utočište, već i duhovna oaza gde se, kroz molitvu i veru, pronalaze odgovori na najdublje ljudske potrebe.
Naum je bio izvanredan učitelj, čudesan molitvenik i posvećen prevodilac svetih spisa sa grčkog na slovenski jezik. Njegova mudrost i duhovna snaga privukli su monahe sa svih strana Balkana, stvarajući zajednicu koja je cvetala pod njegovim vođstvom.
Priče o Naumovim čudima ne jenjavaju ni vekovima nakon njegove smrti. Prema predanju, isceljenja su bila njegovo čudo i tokom života i posle smrti, a naročito je poznat po pomoći onima koji su patili od teških bolesti, kako telesnih tako duševnih. Njegove mošti, koje počivaju u manastirskoj crkvi, i dalje se smatraju izvorom čudesnih isceljenja.
Preminuvši u prvoj polovini 10. veka, Prepodobni Naum Ohridski ostavio je snažan pečat u duhovnoj i kulturnoj istoriji Balkana. Njegova svetost, posvećenost i čudotvorna moć nastavljaju da inspirišu i isceljuju, podsećajući na snagu vere i molitve.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Verni pravoslavni narod okuplja se u hramovima slaveći ovog svedoka vremena kada je Hrist hodao Zemljom. On nas podseća na moć molitve i Božju zaštitu u situacijama koje deluju beznadežno, dok njegova dela ostaju večni svetionik u tami sveta.
Ponevši ime po svecu koji je živeo pre njega devet vekova, ovaj ugodnik Božji je svojom jurodivošću, posvećenošću veri i Hristu, i sam ovenčan vencem svetosti. Njegovi podvizi i danas nadahnjuju vernike na duhovni napredak i ljubav prema bližnjima.
Životni put od siročeta do svetitelja ovog Božjeg ugodnika bio je ispunjen verom, molitvom, predanošću i blagoslovom da vidi Presvetu Bogorodicu koja je čudotvorno izvela vodu iz stene i obećala mu da će uvek biti igumanija manastira.
Priča o ovoj svetici iz 3. veka nije samo sećanje na prošlost, već živi primer kako vera, hrabrost i predanost mogu osvetliti i najmračnije trenutke naših života.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.