Danas je crno slovo i slava velikog broja Srba: Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Priča o ovoj svetici iz 3. veka nije samo sećanje na prošlost, već živi primer kako vera, hrabrost i predanost mogu osvetliti i najmračnije trenutke naših života.
Sveta mučenica Agripina, rođena u 3. veku u srcu Rima, svojim je životom i mučeništvom osvetlila staze vere mnogima koji su dolazili posle nje. Već od ranog detinjstva, Agripina je sledila put jevanđelske čistoće, držeći srce svoje čistim od strasti i posvećujući se devičkoj čistoti i celomudrenosti. Ona je bila verena Hristu, posvećena svom dušom i telom da služi kao nevesta Hristova.
U vreme cara Valerijana, kada su hrišćani trpeli strašne progone, Agripina je hrabro stala u odbranu svoje vere. Pretrpela je strašne muke, bijena štapovima do trenutka kada su joj kosti bile skrušene. Ali, ni tada nije posustala. Božji anđeo se javio i ukrepio je, dajući joj snagu da izdrži još teže muke koje su usledile. Na kraju, predavši svoj duh Bogu, završila je ovozemaljski put u nebeskoj slavi.
Njen poslednji počinak nisu dozvolile da bude u Rimu. Njene verne pratilje, Vasa, Pauna i Agatonika, preuzele su njene mošti i prenele ih na Siciliju. Tamo su ih časno sahranile, a nad njenim moštima podignuta je crkva koja je postala mesto čudotvornih isceljenja. Priče o čudima širile su se daleko, privlačeći verne iz svih krajeva. Čak su i Agarjani, nekršteni narodi, bili odbijeni od grada gde su počivale njene mošti.
Sveta Agripina upokojila se 275. godine, ostavivši iza sebe nasleđe vere i nade. U 11. veku, njene mošti su prenesene u Carigrad, gde su nastavile da inspirišu i isceljuju verne.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Radi se zapravo o sećanju na posljednju večeru koju je dan uoči svoje muke i smrti Isus održao sa svojim učenicima.
Sveti Otac je odao počast u "Vrtu anđela" na trećem najvećem rimskom groblju, gde su grobovi mrtvorođene i pobačene dece.
Ovaj svetitelj je svojim podvigom i žrtvom, postao svetionik pobožnosti i ljubavi prema Hristu u vremenu kada je progon hrišćana bio na svom vrhuncu. Iako stradalnik, svedoči nam o neugasivoj veri koja prkosi neznaboštvu i smrti.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 18. avgusta sećaju se života i stradanja ovog sveca. Služeći pod carem Konstantinom, svedočio je čudesima vere, da bi na kraju podneo mučeničku smrt zbog hrabrog ispovedanja Hrista pred carem Julijanom Odstupnikom.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Anastasija je rođena u Rimu, u blagorodnoj porodici, ali je već sa tri godine ostala siroče.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.