Radite ovo svakodnevno i ni bomba vas ne može razneti: Savet starca Ilije koji vredi pročitati
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Pravoslavlje nas podseća da briga o prirodi nije samo ekologija, to je molitva i služenje Bogu, jer stvoreni svet je Njegovo sveto blago i naša duhovna baština.
U svetu koji se suočava sa ekološkom krizom, pravoslavna crkva postaje sve važniji glas u zaštiti prirode. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, poznat kao „Zeleni patrijarh“, dugi niz decenija zagovara duhovnu dimenziju očuvanja prirode. Njegova posvećenost nije samo politički akt, ona je duboko ukorenjena u pravoslavnoj veri, koja prirodu vidi kao dar i odraz Božjeg stvaranja.
Njegova Svetost patrijarh Vartolomej, ovih dana je odlikovan prestižnom Templeton nagradom za svoj dugogodišnji doprinos očuvanju prirode i duhovnoj posvećenosti zaštiti stvaranja.
Osim što je govorio na svetskim forumima, patrijarh je sarađivao sa uglednim ekolozima, poput dr Džejn Gudal, i uticao na političke lidere, uključujući premijere i predsednike. – Briga o prirodi nije samo zagrljaj stabala, već čin veličanja Boga koji je postao čovek i proslavio svet kroz svoju prisutnost u njemu. –
Još od svog izbora 1991. godine, patrijarh Vartolomej je pokrenuo brojne inicijative koje povezuju nauku i veru u službi očuvanja sveta oko nas. On je prvi patrijarh koji je jasno proglasio uništavanje prirode kao greh, to je poruka koja je duboko uticala na pravoslavnu etiku i crkvene dokumente širom sveta. Ova izjava u Santa Barbari 1997. godine bila je prekretnica, jer je ekologiju učinila sastavnim delom hrišćanskog života i odgovornosti.
Pravoslavlje uči da Bog nije daleki tvorac koji je stvorio svet i ostavio ga samog sebi. Naprotiv, „Bog koji je udahnuo život zvezdama i ljudima, isto tako saoseća i sa svakim izgubljenim vrapcem,svakom životinjom, biljkom i svakim duhom koji žudi za čistim vazduhom. Briga o prirodi stoga nije samo pitanje ekologije, već izraz ljubavi i poštovanja prema Božjem delu.
U vreme kada mnogi vernici osećaju distancu između vere i nauke, patrijarh Vartolomej naglašava da te dve oblasti nisu suprotstavljene, već komplementarne. Vjera i nauka zajedno mogu pronaći odgovore i rešenja za očuvanje prirode, dok ignorisanje ove saradnje vodi ka duhovnoj i moralnoj krizi.
STAV SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE O EKOLOGIJI
Pravoslavna crkva Srbije takođe prepoznaje važnost očuvanja prirode, uključujući podršku ekološkim inicijativama i podizanje svesti vernika o odgovornom odnosu prema prirodi. Srpska pravoslavna crkva sve više ističe da je briga o prirodi deo naše duhovne odgovornosti. Patrijarh Porfirije i mnogi episkopi poručuju vernicima da očuvanje Božjeg sveta nije samo ekološki već i moralni i duhovni zadatak.
Pogledi Srpske pravoslavne crkve i Ekumenskog patrijarha ukazuju na to da očuvanje prirode nije samo zadatak ekologije, već duboka duhovna obaveza svakog vernika, način da služimo Bogu i poštujemo život koji nam je poveren.
ZAŠTO JE OVA PORUKA DANAS VAŽNA
Naši potomci suočavaju se sa ekološkim izazovima koji direktno utiču i na njihov duhovni i fizički život. Patrijarh upozorava da gubitak prirode vodi ka gubitku nade i radosti, osnovnih darova Božjih koje treba negovati. Kada mladi gube veru u budućnost, to je znak moralnog i duhovnog propadanja, a crkva treba da bude njihov glas nade i delovanja.
Verovanje u Boga kao Stvoritelja ne može biti odvojeno od brige o svetu koji je On stvorio — zato je ekologija duboko povezana sa pravoslavnom duhovnošću i moralom.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Anastasija je rođena u Rimu, u blagorodnoj porodici, ali je već sa tri godine ostala siroče.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Porodica je odbila da prinese žrtvu lažnim bogovima, zbog čega su svi bili osuđeni na strašne muke.
Široj javnosti bio je poznat i kao dugogodišnji duhovnik srpskih pritvorenika u Haškom tribunalu, koje je posećivao, ispovedao i pričešćivao.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Anastasija je rođena u Rimu, u blagorodnoj porodici, ali je već sa tri godine ostala siroče.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.