AKO VAS UHVATI NAPAD PANIKE, SAMO ĆETE SE OVAKO SPASTI: Otac Miroslav ih je uporedio sa "predvorjem pakla", ali srećom, i za njih postoji rešenje
Napadi panike smatraju se najgorim iskustvom koje neko može da doživi.
Bez molitve je nemoguće razumeti tajne vere i bez nje nema prave ljubavi prema Bogu.
Molitva ima ključnu ulogu pravoslavlju i duhovnom životu vernika, jer predstavlja razgovor sa Bogom.. Za pravoslavne hrišćane, molitva nije samo način da se iznose molbe i zahvalnosti Bogu, da se sa njim komunicira, već i put ka unutrašnjem spokoju, pročišćenju duše i duhovnoj obnovi.
Za hrišćane, a samim tim i za pravoslavce, ona je srce svih vrlina.
Bez molitve je nemoguće razumeti tajne vere i bez nje nema prave ljubavi prema Bogu.

Sveti apostol Pavle poručuje: "Molite se neprestano".
Sav život Crkve je neprekidna molitva i neprekidno služenje Bogu. Pored zajedničkih bogosluženja i molitava u kojima učestvuju svi Hrišćani, postoje molitve koje se odnose na svakodnevni porodični život i molitve koje se upražnjavaju u tišini samoće. Molitve se mogu podeliti i na molitve hvale i slavljenja, molitve blagodarnosti i molitve moljenja.

Moliti se treba predano, nadahnuto, punim srcem da bi tvoje reči stigle do Boga, a na to je u jednoj svojoj besedi ukazao i otac Rafailo Boljević, koji je rekao da površne molitve, kojima većina pribegava, "anđeli cepaju".
- Kaže Sveti Jovan Lestvičnik u mikro zoni monaškog podviga, pa kaže monahu kad se moli rasejano, ono kao moli se, ali na hiljadu strana, a on kaže: "Tako ćeš Bogu da se moliš, je li? Tako se Bogu moliš? Pa kaže: "Anđeo uzima molitvu, cepa je, i saspu mu je i vrati u lice. Tako se Bogu nećeš moliti!" Razumete? Tako se Bogu molitva ne uznosi - istakao je otac Rafailo.
Napadi panike smatraju se najgorim iskustvom koje neko može da doživi.
Ova misao svetog Teofana podseća nas da vera nije samo intelektualno shvatanje religijskih pojmova, već i unutrašnja transformacija koja se odražava kroz dela i ponašanje. On upozorava na opasnost od "lažne" pobožnosti – ljudi koji pokazuju spoljašnju veru, ali u privatnosti života ne žive u skladu sa tim. Na primer, mogu davati milostinju samo kada su u društvu drugih, ali kada su sami, okrenu se nečovječnoj ravnodušnosti; mogu se moliti pred ljudima, ali bez stvarne pobožnosti ili duhovne discipline.
Pavle je posle ucene svog zeta, svo imanje dao sestri i otišao u pustinju gde se podvizavao do smrti.
Verige su hrišćani čuvali zbog uspomene na velikog apostola i zbog njihove celebne moći, jer su se mnogi bolesnici izlečili dodirom o njih
Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Crni barjak i crnina kad neko blizak umre predstavljaju znak tuge i poštovanja prema preminulom, ali spadaju u domen običaja.
Sveti oci su učili da bližnji postaje ogledalo u kojem čovek vidi sopstvenu dušu.
U pravoslavnoj duhovnosti postoji jedno važno pravilo vezano za post.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U pravoslavnoj duhovnosti postoji jedno važno pravilo vezano za post.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.