ZNATE LI ŠTA JE BOGORODIČINO PRAVILO: Čudesa su se dešavala svima koji su ga sprovodili
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio.
Napadi panike smatraju se najgorim iskustvom koje neko može da doživi.
Napadi panike su vrhunac anksioznosti i predstavljaju specifičan zastrašujući doživljaj intenzivnog straha i nastupajuće katastrofe. Praćen je i brojnim telesnim simptomima, a oni koji ga preživljavaju neretko imaju osećaj da umiru.
Nastaje naglo, neočekivano i mada najčešće traje do desetak minuta, posle toga se spontano završava mada nekad jedino mogu da se smire koktelom tableta za smirenje.
Smatra se da je to najzastrašujuće iskustvo koje jedna osoba može da doživi, a dešava se da osobu zbog intenziteta straha koji doživljava, dovede i to onoga što psihijatri nazivaju "mentalnim invaliditetom".
Protojerej Miroslav Pešić jednom prilikom je napade panike uporedio sa "predokušajem pakla" i istakao da osobi koja ga doživlja, na rasploganju stoji samo jedno moćno sredstvo, a to je molitva.
- Napad panike dolazi iznenada, kao i svaki napad. On je jakog intenziteta, čoveku se u grudima stvara takav duševni bol, koji u jednom trenutku prerasta u telesni bol. Srećom, on traje kratko, ali je izuzetno jakog intenziteta, ali u čoveku stvara jednu totalnu pustoš. Mislim da se napad panike može čak uporediti sa predokušajem pakla, jer u napadu panike čovek oseća jednu potpunu samoću. Nigde nikoga - rekao je otac Miroslav pa nastavio:
- I on umesto da se okrene i sa nekim porazgovara on sebi govori "Šta da radim, šta da radim"! Zapravo počinje taj napad da razlaže u sebi, a što ga više razlaže, sve mu je teže. On razgovara sa samim sobom i postaje žrtva svojih misli. U takvoj situaciji jedino je molitva spasenje odnosno razgovor sa Bogom. Jer, molitva je razgovor sa Bogom. Dakle, ne treba obraćati pažnju šta se dešava iznutra, nego se okrenuti samom Gospodu.
Prema predanju, Bogorodica je dala Bogorodičino pravilo, zaveštavajući da će imati osobiti udeo u spasenju svakog ko ga bude sprovodio. Iako su naši praznici često obeleženi spoljnim svečanostima, važno je zapitati se koliko je ta spoljašnja svečanost uistinu ukorenjena u duhovnoj stvarnosti. Mnogi ljudi, kako Sveti Teofan primjećuje, ne razumeju pravu važnost praznika ili im se ta važnost čini zamagljenom. Samo retki, istinski posvećeni, mogu da dožive i osete duboko značenje tih dana. Pitanje koje Teofan postavlja jeste: koliko se od onoga što ulažemo u prazničnu spoljašnjost zapravo daje Gospodu i našim bližnjima? Prečesto sve nestaje u ličnim uživanjima i sujetama, dok je istinska duhovnost zanemarena. Gospod, u svojoj providnosti, vidi sve – On ne može biti prevaren. Prema svetom Kirilu Aleksandrijskom Danilo i tri otroka doživeli su u Vavilonu duboku starost, ali su "mačem posečeni zbog vere prave". Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
ZNATE LI ŠTA JE BOGORODIČINO PRAVILO: Čudesa su se dešavala svima koji su ga sprovodili
MISLI ZA SVAKI DAN U GODINI: "Gospod je video ono što je nevidljivo bilo prisutno u dušama i narod ocenio dostojnim plača"
ONI SU USTALI ZA VREME SMRTI ISUSA HRISTA, MNOGIMA SE JAVILI PA PONOVO ZASPALI: Danas su Sveti prorok Danilo i tri Otroka
KAKO BI TREBALO DA SE POZDRAVLJAJU PRAVI SRBI PRAVOSLAVCI: Ahrimandrit Stefan objasno čime bi trebalo zameniti "dobar dan" koji u suštini ne znači ništa
Jedan od najvećih duhovnika Svete gore 20. veka objašnjava kako molitva, predanje Bogu i poniznost mogu osloboditi dušu od očaja i vratiti mir u svakodnevni život.
Dušu ne leče ovozemaljska zadovoljstva i sitnice, kaže otac Bojan.
Jake reči upotrebljava kralj Solomon, ne kaže da to nije ugodno Bogu, da Gospod na to ne gleda blagonaklono, da je protivno volji njegovoj, nego upotrebljava veoma izraz "odvratno", priča otac Miroslav o ogovaranju.
Da bi čovek odagnao anksioznost, mora da ima poverenja u Boga, a protojerej-stavrofor prof. dr Miloš Vesin objašnjava i kako se to tog poverenja dolazi.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Ova neuroza se ne razvija u odsustvu vere, već često upravo u verskoj sredini.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.