OVI LJUDI NIKAD NEMAJU NI MIRA NI SPOKOJA! Starac Tadej objasnio kako čovek sebi pravi pakao od života!
Bog svakome daje ono što mu je potrebno i što je za njega najbolje.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
U poslednjih nekoliko godina postala je moda da se deci daju neobična neobična imena. Roditelji se sve češće odlučuju za imena koja su jedinstvena, zvuče savremeno ili imaju internacionalni prizvuk, ostavljajući po strani tradicionalna i porodična imena koja su nekada bila gotovo pravilo.
Razlozi za ovaj trend su brojni. Sa sve većom izloženošću globalnoj kulturi putem Interneta, serija, filmova i društvenih mreža, mnoga imena iz drugih zemalja i jezika postaju deo svakodnevnog vokabulara. Imena poput Mia, Noa, Elena, Tara, Liam, Lav dominiraju listama najpopularnijih, dok neka tradicionalna imena, poput Milica, Zoran, Radmila ili Dragoljub, polako izlaze iz mode.
Dok su nekada imena birana po bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok jedni ovaj trend vide kao znak vremena i prirodnu posledicu globalizacije, Crkva sa dozom zabrinutosti posmatra sve manju prisutnost hrišćanskih i svetiteljskih imena među novorođenima.
Sve češći odabiri imena koja nemaju uporište u hrišćanskoj tradiciji, ili čak uopšte nemaju značenje, prema mišljenju Crkve, predstavljaju udaljavanje od duhovnih vrednosti koje su vekovima bile temelj srpskog naroda.
Sveti Teofan je i više nego jasno ukazivao kako bi detetu trebalo dati ime.
"Imena za decu kod nas su počeli da biraju ne po Božijem. Evo kako treba po Božijem – ime birajte po svecima, bilo dana u koje se dete rodi, bilo u koji se krsti, ili u međuvremenu i do tri dana po krštenju. Tako će stvar biti bez ikakvih ljudskih pobuda, nego kako Bog da; jer dani rođenja su u rukama Božijim".
Bog svakome daje ono što mu je potrebno i što je za njega najbolje.
Pravoslavna duhovnost, odavno ukazuje da čovek nije samo telo i psiha, već i duša, i da su sve tri dimenzije neraskidivo povezane.
Pravoslavlje jasno pokazuje da je unutrašnji mir dar koji se zadobija ne spoljnim okolnostima, već unutrašnjim preobražajem.
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U pravoslavnoj tradiciji, post je vekovima čuvan kao dragoceno sredstvo očišćenja.
Crkva nas uči da se istinska snaga ne rađa iz samodovoljnosti, već iz smirenja i svesti da bez Boga ne možemo ništa učiniti.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Ime, ističe Crkva, nije samo oznaka ili izraz ličnog ukusa roditelja, već nosi duhovni smisao i vezu sa tradicijom i verom naroda.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Amin nije uzrečica niti zamena za običan lajk na Fejsbuku ili Instagramu, naglasio je otac Bane.
Patrijarh se pozvao na odluku Svetog sinoda i potvrdio da se praznik Hristovog Rođenja u Jerusalimu i dalje proslavlja 7. januara.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.