Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
Na Kosovu i Metohiji, kapama je više od običnog jela – to je deo porodične tradicije, ukus detinjstva i sećanje na zajedničke trpeze. Uvek je imala posebno mesto na stolu, bilo da se priprema za velike praznike ili porodična okupljanja. Klasična verzija nastajala je sporo, s mladim zelenilom i mesom, a miris koji bi se širio iz rerne bio je znak da se u kući sprema nešto posebno.
Tokom posta, domaćice su ovu recepturu prilagođavale pravilima crkvenog kalendara, zamenjujući meso raskošnom kombinacijom spanaća, pirinča, luka i začina. Tako je nastala posna kapama – skromna u sastavu, ali bogata u ukusu, koja i danas s jednakim dostojanstvom krasi trpeze u vreme posta, čuvajući duh zajedništva i poštovanja prema tradiciji.
Sastojci:
1 glavica crnog luka
3–4 češnja belog luka
2 struka mladog belog luka
3 kašike ulja
so
aleva paprika
2 kašike brašna
100 g pirinča
500 g spanaća
biber
freepik
Mlado zelje glavni je sastojak kapame, a kao zamena koristi se spanać ili blitva
Priprema:
Prvo očistite i sitno iseckajte crni luk, pa ga propržite na ulju dok ne postane staklast i mirisan. Spanać očistite, operite i kratko obarite, zatim ga sitno iseckajte i dodajte u upržen luk. Kratko propržite zajedno, pa umešajte opran pirinač, brašno i alevu papriku, dobro promešajte da se ukusi sjedine. Nalijte vodom, posolite, pobiberite i stavite u rernu da se polako ukuva dok smesa ne postane gusta i sočna.
Savet:
Ako želite da jelo bude potpuno na vodi, luk jednostavno izdinstajte bez ulja. Posnu kapamu možete pripremiti i od blitve ili drugog zelenog povrća, koristeći isti postupak – rezultat će biti jednako ukusan i aromatičan.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.