Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
Na Kosovu i Metohiji, kapama je više od običnog jela – to je deo porodične tradicije, ukus detinjstva i sećanje na zajedničke trpeze. Uvek je imala posebno mesto na stolu, bilo da se priprema za velike praznike ili porodična okupljanja. Klasična verzija nastajala je sporo, s mladim zelenilom i mesom, a miris koji bi se širio iz rerne bio je znak da se u kući sprema nešto posebno.
Tokom posta, domaćice su ovu recepturu prilagođavale pravilima crkvenog kalendara, zamenjujući meso raskošnom kombinacijom spanaća, pirinča, luka i začina. Tako je nastala posna kapama – skromna u sastavu, ali bogata u ukusu, koja i danas s jednakim dostojanstvom krasi trpeze u vreme posta, čuvajući duh zajedništva i poštovanja prema tradiciji.
Sastojci:
1 glavica crnog luka
3–4 češnja belog luka
2 struka mladog belog luka
3 kašike ulja
so
aleva paprika
2 kašike brašna
100 g pirinča
500 g spanaća
biber
freepik
Mlado zelje glavni je sastojak kapame, a kao zamena koristi se spanać ili blitva
Priprema:
Prvo očistite i sitno iseckajte crni luk, pa ga propržite na ulju dok ne postane staklast i mirisan. Spanać očistite, operite i kratko obarite, zatim ga sitno iseckajte i dodajte u upržen luk. Kratko propržite zajedno, pa umešajte opran pirinač, brašno i alevu papriku, dobro promešajte da se ukusi sjedine. Nalijte vodom, posolite, pobiberite i stavite u rernu da se polako ukuva dok smesa ne postane gusta i sočna.
Savet:
Ako želite da jelo bude potpuno na vodi, luk jednostavno izdinstajte bez ulja. Posnu kapamu možete pripremiti i od blitve ili drugog zelenog povrća, koristeći isti postupak – rezultat će biti jednako ukusan i aromatičan.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.