Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
Na Kosovu i Metohiji, kapama je više od običnog jela – to je deo porodične tradicije, ukus detinjstva i sećanje na zajedničke trpeze. Uvek je imala posebno mesto na stolu, bilo da se priprema za velike praznike ili porodična okupljanja. Klasična verzija nastajala je sporo, s mladim zelenilom i mesom, a miris koji bi se širio iz rerne bio je znak da se u kući sprema nešto posebno.
Tokom posta, domaćice su ovu recepturu prilagođavale pravilima crkvenog kalendara, zamenjujući meso raskošnom kombinacijom spanaća, pirinča, luka i začina. Tako je nastala posna kapama – skromna u sastavu, ali bogata u ukusu, koja i danas s jednakim dostojanstvom krasi trpeze u vreme posta, čuvajući duh zajedništva i poštovanja prema tradiciji.
Sastojci:
1 glavica crnog luka
3–4 češnja belog luka
2 struka mladog belog luka
3 kašike ulja
so
aleva paprika
2 kašike brašna
100 g pirinča
500 g spanaća
biber
freepik
Mlado zelje glavni je sastojak kapame, a kao zamena koristi se spanać ili blitva
Priprema:
Prvo očistite i sitno iseckajte crni luk, pa ga propržite na ulju dok ne postane staklast i mirisan. Spanać očistite, operite i kratko obarite, zatim ga sitno iseckajte i dodajte u upržen luk. Kratko propržite zajedno, pa umešajte opran pirinač, brašno i alevu papriku, dobro promešajte da se ukusi sjedine. Nalijte vodom, posolite, pobiberite i stavite u rernu da se polako ukuva dok smesa ne postane gusta i sočna.
Savet:
Ako želite da jelo bude potpuno na vodi, luk jednostavno izdinstajte bez ulja. Posnu kapamu možete pripremiti i od blitve ili drugog zelenog povrća, koristeći isti postupak – rezultat će biti jednako ukusan i aromatičan.
Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.