U drugoj nedelji Velikog posta, dok se Crkva priprema za Vaskrsenje Hristovo, vladika osječko-poljsk i baranjski, pozivajući se na učenje Svetog Serafima Rouza, poručuje da je prava revolucija ona koja vodi unutrašnjem preobraženju, a ne spoljnim sukobima.
U danima duhovnog podviga, kada se Crkva priprema za najuzvišeniji praznik Vaskrsenja Hristovog, druga nedelja Velikog posta podseća nas na značaj istinske molitve koja vodi čistoj veri. O toj istini progovorio je i episkop osječko-poljsk i baranjski Heruvim, osvrćući se na isihastičku tradiciju i njenu snagu u borbi protiv duhovnih stranputica.
- Ova nedelja, druga nedelja Velikog posta, podseća nas na pravu i istinsku molitvu koja vodi čistoj veri. Mi znamo da su isihasti bili borci za čistotu vere i da su se podvizavali krstoliko. Krst treba da bude pobednik nad smrću, a molitva da umiva dušu i čisti naše srce - naglasio je episkop Heruvim.
U svom osvrtu, episkop Heruvim posebno ističe učenje Svetog Serafima Rouza, velikog pravoslavnog mislioca i duhovnika, koji je jasno upozoravao na opasnosti revolucionarnog duha. Prema njegovim rečima, revolucija nije tek politička ili društvena promena, već izraz dubljeg duhovnog posrnuća koje obuhvata čitavo čovečanstvo.
Foto: SPC
Episkop osječko-poljski i baranjski Heruvim
- Otac Serafim Rouz je upozoravao da ljudsko društvo nikako ne može da izađe iz začaranog kruga revolucija jer je revolucija mašinerija Antihristova. Večna revolucija je, prema rečima oca Serafima, omiljeno čedo nihilizma. Tih zala i obmana, kao društvo ranjivo i podeljeno, treba da se čuvamo isihastičkom molitvom koja neprestano treba da odzvanja u nama: Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me grešnoga - poručuje episkop Heruvim.
Upravo kroz isihastičku molitvu i podvižništvo, pravoslavni vernici se pozivaju da ostanu nepokolebljivi pred duhovnim iskušenjima savremenog sveta. Umesto nasilnog prevrata i negacije prošlosti, Crkva nas uči da je istinska promena moguća samo kroz unutrašnje preobraženje, kroz pokajanje i neprestano prizivanje Imena Božijeg.
U vremenu kada se čovečanstvo suočava sa dubokim moralnim i duhovnim krizama, reči vladike Heruvima podsećaju nas da pravoslavni odgovor na revoluciju nije u prihvatanju nihilizma i pustoši, već u povratku molitvi, podvigu i nepokolebljivoj veri u Hrista - jedinog istinskog Pobednika nad smrću.
Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
Grčki ustanak 1821. godine nije bio samo borba za oslobođenje od Osmanlija – bio je to i duhovni pokret u kojem je pravoslavna vera igrala ključnu ulogu.
U besedi za utorak 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o snazi pokajanja i Božjoj milosti i otkriva kako se i najteži pad može preobraziti kada čovek prizna grehe i iskreno se okrene Bogu.
Probajte loptice od krompira po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za utorak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Brjančaninova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Episkop osečkopoljski i baranjski govori o raspadu porodičnih temelja, gubitku poverenja među ljudima i obrazovanju koje stvara uspešne pojedince, ali ne i zrele ličnosti sposobne za zajednicu i veru.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.