Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
Blažena Ksenija Petrogradska je još za života i tokom 19-20. veka bila poštovana kao brza pomoćnica i čudotvorka. Radi spasenja i ljubavi prema bližnjima, ona je uzela na sebe podvig jurodivosti. Za svoje podvige, molitve, i dobročinstvo dobila je od Boga dar prozorljivosti i čudotvorstva.
Njena kapela na Smolenskom groblju je prepuna blagodarnosti ljudi za učinjena čuda po njenom molitvenom zastupništvu.
On je ispričao neverovatnu priču o tome kako je svetiteljka učestvovala u izgradnji crkve.
- Voleo bih da istaknem taj detalj iz njenog žitija... mnogima je nepoznat, a zaista je i više nego čudesan. Pošto je njen muž sahranjen u toj crkvi Smolenske majke Božije, ona je praktično kad se taj hram gradio donosila cigle za gradnju i to tajno.
Govornik tribine sajta religija.rs je objasnio da su radnici, koji su gradili svetinju, jutrom bili iznenađeni poslaganim ciglama.
- Svake noći je donosila cigle, a radnici koji su dolazili ujutru na posao su bili zbunjeni. Niko nije znao ko to radi, zato što je Sveta Ksenija pred zoru odlazila, kako je niko ne bi video. Međutim radnici su se dogovorili da jedan od njih ostane i stražari, kako bi tako sakriven video ko to donosi cigle na gradilište. Kasnije je video kako blažena Kseniaj čitavu noć nosi cigle i sa zorom u tajnosti odlazi. Takav jedan podvig ne može doći sam od sebe i Gospod takvim jurodivim daje snagu posebnu blagodat i neosetljivost na hladnoću - istakao je Ranko Gojković neverovatnu snagu jedne žene, koja je na svojim plećima bez umora toliki teret podnela.
https://pravoslavie.ru
Sveta Ksenija Petrogradska
Više detalja o ovom predavanju, koje je izazvalo izuzetnu zainteresovanost pogledajte u video snimku ispod teksta.
Tu su takođe zabeležena neverovatna svedočenja prisutnih o tome kako ih je Sveta Ksenija Petrogradska spasila, kada im je pomoć najviše trebala.
BONUS VIDEO: ČUDA I ISCELJENJA SVETE KSENIJE PETROGRADSKE
Sveta Ksenija Petrogradska poznata je kao "brzopomoćnica", odnosna kao svetica koja brzo ispunjava molitve ljudima koji se suočavaju sa teškim trenucima, kao što su bolesti, duhovne patnje, porodični problemi ili druge nevolje.
Ovaj običaj duboko je ukorenjen u narodnoj tradiciji, pa se mladenci daruju, dočekuju prijatelje i porodicu, simbolično pokazujući gostoprimstvo, ljubav i zajedništvo koje tek treba da raste i sazreva.
U besedi za nedelju 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako vera daje smisao stradanju, mučeništvo spaja sa svetiteljima, a trud vodi ka svetlosti koja nadmašuje ljudsku sreću.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Protojerej Sergije Baranov govori o neobičnom susretu kod kapele na Smolenskom groblju i rečima neznanca koje su se, godinama kasnije, pokazale kao znak blagoslova koji se ne zaboravlja.
Varvara Vasiljevna Čičagova-Černaja prošla je put od stvaranja tehnologije za kosmonautsku opremu do obnove Novodevičkog manastira, ostavivši neizbrisiv trag u ruskoj istoriji i crkvi.
U doba kada se ljubav meri interesom, a žrtva smatra slabošću, život Svetog Serafima Viričkog i shimonahinje Hristine osvetljava tihi put dvoje supružnika koji su, nakon smrti deteta, izabrali najuzvišeniji čin predanja — monaštvo. Njihova priča nije bajka, već svedočanstvo o tome kako Hristova ljubav menja oblik, ali nikada ne prestaje.
Na snežnoj hladnoći, uz svetlost sveća i neprekidne molitve, verni narod je na Smolenskom groblju satima čekao da se pokloni svetiteljki koja i danas čini čuda.
U besedi za nedelju 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako vera daje smisao stradanju, mučeništvo spaja sa svetiteljima, a trud vodi ka svetlosti koja nadmašuje ljudsku sreću.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.