Na snežnoj hladnoći, uz svetlost sveća i neprekidne molitve, verni narod je na Smolenskom groblju satima čekao da se pokloni svetiteljki koja i danas čini čuda.
Na Smolenskom groblju u Sankt Peterburgu, 6. februara, na praznik Blažene Ksenije Petrogradske, odvijale su se scene duboke pobožnosti i nepokolebljive vere. Nepregledne kolone vernika, obasjane treperavim svetlom sveća u snežnoj tišini, satima su strpljivo čekale da se poklone ovoj velikoj svetiteljki. Uprkos ledenom vetru i debelim slojevima snega, ljudi su dolazili iz svih krajeva Rusije i sveta, donoseći svoje molitve, suze i zahvalnosti pred kapelom u kojoj počivaju njene svete mošti.
Credit: SOPA Images / Sipa Press / Profimedia
Mošti Blažene Ksenije počivaju u kapeli koja joj je posvećena, na Smolenskom groblju
Tišina je bila prožeta molitvama koje su se poput nevidljivog plašta širile iz srca okupljenih. Mnogi su u rukama držali ceduljice sa molbama i imenima svojih najmilijih, nadajući se blagoslovu i utehi. U očima ljudi videla se duboka vera – mladi, stari, bolesni, oni koji traže isceljenje ili pomoć u nevolji, svi su došli sa istom nadom, verujući u moć molitve upućene Blaženoj Kseniji.
Kapela u kojoj počivaju mošti svetiteljke, iako skromna, svetlila je duhovnom snagom. Nepregledne kolone vernika prilazile su njenim zidovima, dodirujući ih s pobožnim strahopoštovanjem, ostavljajući sveže cveće i paleći sveće u znak zahvalnosti. Mnogi su klečali, osećajući nevidljivu bliskost sa svetiteljkom, kao da ih ona svojim nebeskim mirom grli i blagosilja.
Credit: SOPA Images / Sipa Press / Profimedia
Vernici na Smolenskom groblju ispred kapele u kojoj počivaju mošti Blažene Ksenije
Život Blažene Ksenije bio je svedočanstvo krajnjeg odricanja i potpune predanosti Bogu. Nakon smrti muža, odbacila je svetovno ime i imanje, oblačeći se u njegovu odeću i prihvatajući put jurodivosti, „lude Hrista radi“. Iako je za života bila ismevana i nerazumljena, danas je jedna od najvoljenijih svetiteljki, čije molitve i posredništvo vernici sa nepokolebljivom verom prizivaju.
Svake godine, na njen praznik, Smolensko groblje postaje mesto gde se spajaju nebo i zemlja. Kroz hladnoću zime probija se toplina duhovne ljubavi i utehe. Njena skromna kapela svedoči o neugasloj veri naroda, dok treptaji sveća i uzdasi molitvi podsećaju na neprekidni lanac duhovne povezanosti između svetitelja i onih koji traže pomoć. Tamo, pred njenim grobom, duše pronalaze mir, a vera dobija novo, nebesko svetlo.
Takvih priča ima puno, a među akterima su i programeri koji su napustili velike IT kopmanije i sa porodicom otišli u Rusiju, ali i umetnici koje hrišćanstvo inspiriše.
U manastiru Svetog Nikole u Bijeljini osvećena je sveta ikona, koja će na praznik Blažene Ksenije Petrogradske biti preneta u Rusiju, učvršćujući vekovno bratstvo dva naroda.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na tribini će, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija, govoriti sveštenik Ivan Cvetković, kao i pravoslavni publicista Ranko Gojković. Prisutnima će biti omogućeno da postavljaju pitanja i saznaju više o ovoj velikoj svetiteljki. Ulaz je slobodan.
Molitva, svedočanstva i pesma obasjali su duše prisutnih, dok su vernici u suzama zahvalnosti delili priče o iscelenjima i Božjoj milosti. Portal Religija.rs nastavlja da širi svetlost vere, donoseći novu priliku da svi dožive ovu duhovnu večer kroz video zapis.
Otkrijte duboku simboliku odabira Blažene Ksenije da nakon što joj se muž upokojio, nosi njegovu odeću i kako je kroz ovu transformaciju postala snažan svetionik vere i duhovnog oslobođenja.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.