Na snežnoj hladnoći, uz svetlost sveća i neprekidne molitve, verni narod je na Smolenskom groblju satima čekao da se pokloni svetiteljki koja i danas čini čuda.
Na Smolenskom groblju u Sankt Peterburgu, 6. februara, na praznik Blažene Ksenije Petrogradske, odvijale su se scene duboke pobožnosti i nepokolebljive vere. Nepregledne kolone vernika, obasjane treperavim svetlom sveća u snežnoj tišini, satima su strpljivo čekale da se poklone ovoj velikoj svetiteljki. Uprkos ledenom vetru i debelim slojevima snega, ljudi su dolazili iz svih krajeva Rusije i sveta, donoseći svoje molitve, suze i zahvalnosti pred kapelom u kojoj počivaju njene svete mošti.
Credit: SOPA Images / Sipa Press / Profimedia
Mošti Blažene Ksenije počivaju u kapeli koja joj je posvećena, na Smolenskom groblju
Tišina je bila prožeta molitvama koje su se poput nevidljivog plašta širile iz srca okupljenih. Mnogi su u rukama držali ceduljice sa molbama i imenima svojih najmilijih, nadajući se blagoslovu i utehi. U očima ljudi videla se duboka vera – mladi, stari, bolesni, oni koji traže isceljenje ili pomoć u nevolji, svi su došli sa istom nadom, verujući u moć molitve upućene Blaženoj Kseniji.
Kapela u kojoj počivaju mošti svetiteljke, iako skromna, svetlila je duhovnom snagom. Nepregledne kolone vernika prilazile su njenim zidovima, dodirujući ih s pobožnim strahopoštovanjem, ostavljajući sveže cveće i paleći sveće u znak zahvalnosti. Mnogi su klečali, osećajući nevidljivu bliskost sa svetiteljkom, kao da ih ona svojim nebeskim mirom grli i blagosilja.
Credit: SOPA Images / Sipa Press / Profimedia
Vernici na Smolenskom groblju ispred kapele u kojoj počivaju mošti Blažene Ksenije
Život Blažene Ksenije bio je svedočanstvo krajnjeg odricanja i potpune predanosti Bogu. Nakon smrti muža, odbacila je svetovno ime i imanje, oblačeći se u njegovu odeću i prihvatajući put jurodivosti, „lude Hrista radi“. Iako je za života bila ismevana i nerazumljena, danas je jedna od najvoljenijih svetiteljki, čije molitve i posredništvo vernici sa nepokolebljivom verom prizivaju.
Svake godine, na njen praznik, Smolensko groblje postaje mesto gde se spajaju nebo i zemlja. Kroz hladnoću zime probija se toplina duhovne ljubavi i utehe. Njena skromna kapela svedoči o neugasloj veri naroda, dok treptaji sveća i uzdasi molitvi podsećaju na neprekidni lanac duhovne povezanosti između svetitelja i onih koji traže pomoć. Tamo, pred njenim grobom, duše pronalaze mir, a vera dobija novo, nebesko svetlo.
Takvih priča ima puno, a među akterima su i programeri koji su napustili velike IT kopmanije i sa porodicom otišli u Rusiju, ali i umetnici koje hrišćanstvo inspiriše.
U manastiru Svetog Nikole u Bijeljini osvećena je sveta ikona, koja će na praznik Blažene Ksenije Petrogradske biti preneta u Rusiju, učvršćujući vekovno bratstvo dva naroda.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
U Hramu Svetog velikomučenika Georgija priređen je svečani doček ikone, dok se završava izgradnja kapele posvećene svetiteljki čiji životni podvig vere, molitve i ljubavi vekovima nadahnjuje vernike širom sveta.
Na tribini će, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija, govoriti sveštenik Ivan Cvetković, kao i pravoslavni publicista Ranko Gojković. Prisutnima će biti omogućeno da postavljaju pitanja i saznaju više o ovoj velikoj svetiteljki. Ulaz je slobodan.
Protojerej Sergije Baranov govori o neobičnom susretu kod kapele na Smolenskom groblju i rečima neznanca koje su se, godinama kasnije, pokazale kao znak blagoslova koji se ne zaboravlja.
Molitva, svedočanstva i pesma obasjali su duše prisutnih, dok su vernici u suzama zahvalnosti delili priče o iscelenjima i Božjoj milosti. Portal Religija.rs nastavlja da širi svetlost vere, donoseći novu priliku da svi dožive ovu duhovnu večer kroz video zapis.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.