Otkrijte kako molitva Blaženoj Kseniji pruža snagu, utehu i isceljenje u trenucima životnih izazova.
U srcu Petrograda, na Smolenskom groblju, počivaju mošti Blažene Ksenije Petrogradske, čija je jurodivost i neiscrpna ljubav prema Bogu i bližnjima ostavila neizbrisiv trag u istoriji pravoslavne Crkve.
Mošti Blažene Ksenije Petrogradske počivaju na Smolenskom groblju u Sankt Peterburgu,u skromnoj kapeli koja je posvećena ovoj svetiteljki
Blažena Ksenija Petrogradska, čudotvorka i neiscrpna uzdanica vernika, postala je i dalje svetionik nade i utehe za mnoge. Iako je njen život bio ispunjen velikim iskušenjima i odricanjima, njen neugasli svetli primer vere, ljubavi i poniznosti i danas pomaže mnogima koji je sa verom i pokorom pozivaju u trenucima patnji i nevolja.
Po svedočenju vernika, molitva Blaženoj Kseniji posebno je delotvorna u situacijama kada je potrebna zaštita od nesreća, kada se vernici bore sa teškim zdravstvenim problemima, ili se suočavaju sa porodičnim krizama.
Takođe, mnogi je zazivaju za pomoć u vremenima iskušenja, kada traže smirenje i snagu da izdrže životne nedaće, ali i poslovne probleme. Ksenija je često bila posrednica u molbama za duhovno isceljenje, pomoć deci, kao i za smirenje srca i uma onih koji su u duhovnoj borbi. Njen molitveni zagovor osnažuje veru, pruža snagu i pomaže vernicima da osećaju blizinu Božje milosti, verujući da će uvek biti sa njima kao zaštitnica i utešiteljka.
Wikipedia
Ikona Blažene Ksenije Petrogradske
Molitva Blaženoj Kseniji Petrogradskoj
„O, sveta sveblažena mati Ksenijo!
Ti si pod zaklonom Svevišnjega živela vođena i ukrepljivana Bogomajkom.
Glad i žeđ, studen i vrelinu, uvrede i gonjenja pretrpela si, dar prozorljivosti i čudotvorstva od Boga si dobila i pod zaštitom Svemogućeg pokoj našla.
Sada te Sveta Crkva kao miomirisni cvet proslavlja stojeći na mestu tvog pogrebenja, pred ikonom tvojom svetom i kao živoj, koja si sa nama, molimo ti se: primi molitve naše i prinesi ih prestolu Milosrdnog Oca nebeskog i imajući smelost pred Njim, izmoli večno spasenje onima koji tebi pritiču, obilje blagoslova za dobra dela i pregnuća naša i izbavljenje od svih nedaća i žalosti.
Zastupi svetim tvojim molitvama pred Prestolom Svemilostivog Spasitelja našeg nas nedostojne i grešne.
Pomozi, Sveta blažena mati Ksenijo, deci da se svetlošću Svetoga krštenja ozare i pečatom Duha Svetoga zapečate, da se dečaci i devojčice u veri, čestitosti i bogobojažljivosti vaspitavaju i uspeha u učenju imaju, da se bolesni i slabi iscele, porodičnu ljubav i slogu nispošlji, monahe udostoj da se dobrim podvigom podvizavaju i od uvreda ih ogradi, pastire u kreposti Duha Svetoga učvrsti, narod i zemlju našu u miru i spokojstvu sačuvaj i sažali se na one koji su u predsmrtni čas lišeni pričešća Svetim Hristovim Tajnama.
Ti si nam nada i uzdanje, brzo uslišenje i izbavljenje, tebi blagodarnost uznosimo i s tobom slavimo Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i kroz sve vekove. Amin!”
U susret i posle praznika kojim pravoslavni svet proslavlja ovog svetitelja i jednog od najvećih duhovnika 20. veka, prisećamo se njegovih pouka koje uz malo reči govore mnogo i prodiru u suštinu.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
U srcu Sankt Peterburga, na Smolenskom groblju, u skromnoj kapeli posvećenoj ovoj svetiteljki počiva netruležno telo ove zaštitnice siromašnih i nevoljnika, čija svetost privlači vernike iz celog sveta.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Priče o čudima jedne od najpoštovanijih svetiteljki u Rusiji brižljivo su čuvane u narodu, prenosile su se s kolena na koleno i neprestano se umnožavale jer pomoć ove svetiteljke u životu vernika ne prestaje ni posle njene smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Fotije i Anikita Nikomidijski i drugi s njima. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Inocenta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kalinika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhiđakon Evplo. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Klare Asiške, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.