Otkrijte kako molitva Blaženoj Kseniji pruža snagu, utehu i isceljenje u trenucima životnih izazova.
U srcu Petrograda, na Smolenskom groblju, počivaju mošti Blažene Ksenije Petrogradske, čija je jurodivost i neiscrpna ljubav prema Bogu i bližnjima ostavila neizbrisiv trag u istoriji pravoslavne Crkve.
Mošti Blažene Ksenije Petrogradske počivaju na Smolenskom groblju u Sankt Peterburgu,u skromnoj kapeli koja je posvećena ovoj svetiteljki
Blažena Ksenija Petrogradska, čudotvorka i neiscrpna uzdanica vernika, postala je i dalje svetionik nade i utehe za mnoge. Iako je njen život bio ispunjen velikim iskušenjima i odricanjima, njen neugasli svetli primer vere, ljubavi i poniznosti i danas pomaže mnogima koji je sa verom i pokorom pozivaju u trenucima patnji i nevolja.
Po svedočenju vernika, molitva Blaženoj Kseniji posebno je delotvorna u situacijama kada je potrebna zaštita od nesreća, kada se vernici bore sa teškim zdravstvenim problemima, ili se suočavaju sa porodičnim krizama.
Takođe, mnogi je zazivaju za pomoć u vremenima iskušenja, kada traže smirenje i snagu da izdrže životne nedaće, ali i poslovne probleme. Ksenija je često bila posrednica u molbama za duhovno isceljenje, pomoć deci, kao i za smirenje srca i uma onih koji su u duhovnoj borbi. Njen molitveni zagovor osnažuje veru, pruža snagu i pomaže vernicima da osećaju blizinu Božje milosti, verujući da će uvek biti sa njima kao zaštitnica i utešiteljka.
Wikipedia
Ikona Blažene Ksenije Petrogradske
Molitva Blaženoj Kseniji Petrogradskoj
„O, sveta sveblažena mati Ksenijo!
Ti si pod zaklonom Svevišnjega živela vođena i ukrepljivana Bogomajkom.
Glad i žeđ, studen i vrelinu, uvrede i gonjenja pretrpela si, dar prozorljivosti i čudotvorstva od Boga si dobila i pod zaštitom Svemogućeg pokoj našla.
Sada te Sveta Crkva kao miomirisni cvet proslavlja stojeći na mestu tvog pogrebenja, pred ikonom tvojom svetom i kao živoj, koja si sa nama, molimo ti se: primi molitve naše i prinesi ih prestolu Milosrdnog Oca nebeskog i imajući smelost pred Njim, izmoli večno spasenje onima koji tebi pritiču, obilje blagoslova za dobra dela i pregnuća naša i izbavljenje od svih nedaća i žalosti.
Zastupi svetim tvojim molitvama pred Prestolom Svemilostivog Spasitelja našeg nas nedostojne i grešne.
Pomozi, Sveta blažena mati Ksenijo, deci da se svetlošću Svetoga krštenja ozare i pečatom Duha Svetoga zapečate, da se dečaci i devojčice u veri, čestitosti i bogobojažljivosti vaspitavaju i uspeha u učenju imaju, da se bolesni i slabi iscele, porodičnu ljubav i slogu nispošlji, monahe udostoj da se dobrim podvigom podvizavaju i od uvreda ih ogradi, pastire u kreposti Duha Svetoga učvrsti, narod i zemlju našu u miru i spokojstvu sačuvaj i sažali se na one koji su u predsmrtni čas lišeni pričešća Svetim Hristovim Tajnama.
Ti si nam nada i uzdanje, brzo uslišenje i izbavljenje, tebi blagodarnost uznosimo i s tobom slavimo Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i kroz sve vekove. Amin!”
U susret i posle praznika kojim pravoslavni svet proslavlja ovog svetitelja i jednog od najvećih duhovnika 20. veka, prisećamo se njegovih pouka koje uz malo reči govore mnogo i prodiru u suštinu.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
U srcu Sankt Peterburga, na Smolenskom groblju, u skromnoj kapeli posvećenoj ovoj svetiteljki počiva netruležno telo ove zaštitnice siromašnih i nevoljnika, čija svetost privlači vernike iz celog sveta.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
U besedi za subotu sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o samodisciplini, budnosti i vrlinama koje se pale tek kada se telo, misli i volja sakupe na uskom putu koji vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Priče o čudima jedne od najpoštovanijih svetiteljki u Rusiji brižljivo su čuvane u narodu, prenosile su se s kolena na koleno i neprestano se umnožavale jer pomoć ove svetiteljke u životu vernika ne prestaje ni posle njene smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Antonija Velikog po starom, i Sabor Svetih Tri Jerarha po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svete Martine i Svete Hijacinte Marescoti, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Malo je onih koji znaju kako su lanci iz jerusalimske i rimske tamnice postali jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija i zašto se upravo u njima prepoznaje poruka da prava sloboda ne zavisi od zidova ni od ključeva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Časne verige Svetog apostola Petra po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju spomendan Svetog Valerija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.