ČITANJE BIBLIJE ZA 2. APRIL: Odlomak iz Svetog pisma za sredu pete sedmice Velikog posta
"Gle, postideće se i posramiće svi koji se ljute na tebe; biće kao ništa i izginuće protivnici tvoji".
U susret i posle praznika kojim pravoslavni svet proslavlja ovog svetitelja i jednog od najvećih duhovnika 20. veka, prisećamo se njegovih pouka koje uz malo reči govore mnogo i prodiru u suštinu.
Govori se da su majčine molitve najsnažnije i najčudotvornije. To je zato što su najiskrenije. Kada majka klekne pred ikonom, sa suzama u očima i čistim srcem, njene reči postaju most između neba i zemlje. Njena ljubav i briga utkane u molitvu dobijaju posebnu snagu, preobražavajući je u najmoćniji vid posredovanja između Boga i čoveka.
Jedan od najpoznatijih svetogorskih staraca, Pajsije Svetogorac, često je isticao moć majčinih molitvi. Njegove pouke su kratke, snažne i uvek prodiru u suštinu.
- Kada se majke mole, ad drhti! Najsnažniji čovek na zemlji je majka koja se moli. Njena deca postaju buktinje koje gore u rukama Boga - govorio je starac Pajsije, jasno dočaravajući snagu i dubinu majčine molitve.
Pouke starca Pajsija Svetogorca su poznate po svojoj sažetosti i snazi. Uvek je uspevao da u nekoliko reči prenese suštinu hrišćanskog života i vere. Njegove reči o moći molitvi, posebno majčinih, ostale su upamćene kao jedne od najdubljih i najinspirativnijih.
Sveti Pajsije Svetogorac je jedan od najznačajnijih i najuvaženijih svetogorskih staraca 20. veka. Pravoslavni hrišćanski monah koji je proteklih decenija postao jedna od najsvetijih ličnosti u Grčkoj. Vaseljenska patrijaršija ga je kanonizovala 13. januara 2015. godine i proslavlja se 12. jula po novojulijanskom kalendaru, odnosno 29. juna po julijanskom kalendaru. Veliki broj pravoslavnih u Grčkoj, Rusiji i Srbiji smatrao je oca Pajsija svetim i pre kannizacije.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka isticao je da tuga iscrpljuje naše duševne i telesne snage, a zabrinutost i briga razoružavaju čoveka, čineći ga nesposobnim da preduzme bilo šta. Imao je i rešenje za takva iskušenja.
Pod maskom pobožnosti krije se obmana – dvojica samozvanaca, bez blagoslova i kanonskog priznanja, obavljaju bogosluženja i zbunjuju vernike. Mitropolija nemačka Grčke pravoslavne crkve upozorava: čuvajte se onih koji nisu deo kanonskih pravoslavnih crkava.
U svetogorskim manastirima časovnici postoje, ali ne diktiraju život. Podvižnici žive po vizantijskom računanju vremena, gde je 12 časova onda kada počinje zalazak sunca.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
"Gle, postideće se i posramiće svi koji se ljute na tebe; biće kao ništa i izginuće protivnici tvoji".
Mnogi olako zaboravljaju na pakao i žive prepušteni slučaju, a Sveti Teofan Zatvornik u knjizi „Misli za svaki dan u godini“ jasno upozorava koliko je takav stav poguban za dušu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.