Jedan od najvećih duhovnika 20. veka isticao je da tuga iscrpljuje naše duševne i telesne snage, a zabrinutost i briga razoružavaju čoveka, čineći ga nesposobnim da preduzme bilo šta. Imao je i rešenje za takva iskušenja.
U svetu duhovne borbe i unutrašnjeg mira, često se zanemaruje značaj duševnog zdravlja za telesno stanje. U knjizi "Pasije Svetogorski: Patnje i vrline" Sveti Pajsije otkriva duboku istinu o vezi između unutrašnjeg stanja i fizičkog zdravlja. Starac Pajsije naglašava kako briga i zabrinutost mogu ozbiljno oslabiti čoveka, ostavljajući ga bespomoćnim. Kroz prisećanje na jedan od svojih razgovora sa vernicima, on ukazuje na važnost unutrašnjeg mira za očuvanje fizičkog zdravlja:
- Starče, često me boli stomak i teško mi je da ispunim svoje duhovne obaveze - požalila se vernica ovom svetogorskom starcu, koji joj je odgovorio:
- Ti sediš i raspravljaš sa svojim pomislima, sve vidiš crno i mučiš se bez razloga; tako se duhovno i telesno iscrpljuješ. Nakon takvog iscrpljivanja, bol u stomaku je prirodan rezultat. Možda ćeš uzeti nešto što će bol u stomaku umanjiti, ali ako tuga ne prestane, bol će se ponovo pojaviti. Ne prihvataj pomisli koje te razočaravaju, da ne izgubiš darove koje ti je Bog dao. Što više budeš pravilno postavljen, to ćeš biti mirniji i spokojniji, tvoje zdravlje će se poboljšati, a nećeš imati potrebu za lekovima - savetovao je starac Pajsije.
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije Svetogorac
Prema rečima Svetog Pajsija, unutrašnji otrov tuge i brige ne samo da oskrnavi dušu, već može da izazove poremećaje u telu. Oni napadaju najosetljivije delove organizma, oslabljujući ga kroz stres i gorčinu. Čak i najizdržljiviji organizmi mogu biti ozbiljno pogođeni:
- Jedna sestra ovde ima velike sposobnosti; može izvanredno da bude posvećena duhovnom radu i svetovnim poslovima. Ceo manastir može da vodi, ali zbog toga što je pogođena iscrpljivanjem od tuge, ne može da obavi ništa; propada i osramoti jedan zdravi mehanizam - zaključio je starac, podsećajući na važnost očuvanja duhovne ravnoteže kako bismo očuvali svoje fizičko zdravlje i izbegli negativne posledice unutrašnjih konflikata.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.