Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Duh molitve i radosti ispunio je drevne zidove Manastira Rakovac na Fruškoj gori, dan uoči manastirske slave Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana. Praznično večernje bogosluženje služili su arhimandrit Teofil iz Manastira Osovice, arhimandrit Atanasije iz Starog Hopova i protođakon Goran Vlasac, dok je sabrano bratstvo, zajedno sa vernicima, uznosilo svoje molitve Bogu.
SPC / Eparhija sremska
Manastir Rakovac na Fruškoj gori
Nakon večernjeg bogosluženja, mitropolit sremski Vasilije je obavio svečani čin monašenja rakovačkog iskušenika Marka, nadenuvši mu monaško ime Emilijan. U tami svetlosti sveća, pod svodovima ispunjenim ikonama i freskama, novopečeni monah Emilijan je položio zavete poslušnosti, čednosti i siromaštva, predajući se u potpunosti Bogu i duhovnom putu.
Monašenje, jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, predstavlja trenutak dubokog duhovnog preobražaja i posvećenja. Tokom obreda, iskušenik, obučen u jednostavnu belu odeždu, simbolizuje novi početak i čistoću. Predstojatelj obreda, najčešće episkop ili iguman, izgovara molitve i blagoslove, nakon čega iskušenik dobija novo monaško ime koje označava duhovno rođenje. Simbolički, monah se oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
SPC / Eparhija sremska
Manastir Rakovac na Fruškoj gori
Manastir Rakovac, prema legendi sačuvanoj u jednom starom spisu, osnovao je krajem 15. veka Raka Milošević, veliki dvorski službenik despota Jovana Brankovića, na mestu gde je ulovio jelena. Jelen, kao simbol samoće i čistote monaškog poziva, inspirisao je Raku da, kao čin pokajanja, podigne manastir. Tako je nastala ova svetinja, kao svedočanstvo vere, molitve i zaveta koji traju vekovima.
Na ovaj svečani dan, u srcu Fruške gore, čin monašenja monaha Emilijana obnovio je duh molitve i posvećenja, osvetlivši put kojim su mnogi pre njega koračali. Ovaj trenutak nije samo obred, već duboki duhovni preobražaj, simbol vere i zaveta predanih Bogu, koji će se kroz molitve i službu novog monaha širiti i dalje, donoseći mir i blagoslov svima koji kroče u Manastir Rakovac.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja dvojicu velikih svetitelja: apostola koji je Jvanđeljem dotakao srca ljudi i mitropolita koji je verom i mudrošću ujedinio narod Crne Gore.
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja Svetog Luku, apostola, lekara i slikara, koji je prvi naslikao ikonu Presvete Bogorodice i zapisao Jevanđelje puno saosećanja i milosti.
Najbrži greh često nije delo ruku, već ono što izgovorimo - današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog pokazuje kako kontrola jezika i mudro ćutanje mogu doneti snagu, mir i unutrašnju slobodu.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.