Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Duh molitve i radosti ispunio je drevne zidove Manastira Rakovac na Fruškoj gori, dan uoči manastirske slave Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana. Praznično večernje bogosluženje služili su arhimandrit Teofil iz Manastira Osovice, arhimandrit Atanasije iz Starog Hopova i protođakon Goran Vlasac, dok je sabrano bratstvo, zajedno sa vernicima, uznosilo svoje molitve Bogu.
SPC / Eparhija sremska
Manastir Rakovac na Fruškoj gori
Nakon večernjeg bogosluženja, mitropolit sremski Vasilije je obavio svečani čin monašenja rakovačkog iskušenika Marka, nadenuvši mu monaško ime Emilijan. U tami svetlosti sveća, pod svodovima ispunjenim ikonama i freskama, novopečeni monah Emilijan je položio zavete poslušnosti, čednosti i siromaštva, predajući se u potpunosti Bogu i duhovnom putu.
Monašenje, jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, predstavlja trenutak dubokog duhovnog preobražaja i posvećenja. Tokom obreda, iskušenik, obučen u jednostavnu belu odeždu, simbolizuje novi početak i čistoću. Predstojatelj obreda, najčešće episkop ili iguman, izgovara molitve i blagoslove, nakon čega iskušenik dobija novo monaško ime koje označava duhovno rođenje. Simbolički, monah se oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
SPC / Eparhija sremska
Manastir Rakovac na Fruškoj gori
Manastir Rakovac, prema legendi sačuvanoj u jednom starom spisu, osnovao je krajem 15. veka Raka Milošević, veliki dvorski službenik despota Jovana Brankovića, na mestu gde je ulovio jelena. Jelen, kao simbol samoće i čistote monaškog poziva, inspirisao je Raku da, kao čin pokajanja, podigne manastir. Tako je nastala ova svetinja, kao svedočanstvo vere, molitve i zaveta koji traju vekovima.
Na ovaj svečani dan, u srcu Fruške gore, čin monašenja monaha Emilijana obnovio je duh molitve i posvećenja, osvetlivši put kojim su mnogi pre njega koračali. Ovaj trenutak nije samo obred, već duboki duhovni preobražaj, simbol vere i zaveta predanih Bogu, koji će se kroz molitve i službu novog monaha širiti i dalje, donoseći mir i blagoslov svima koji kroče u Manastir Rakovac.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
U četvrtak četvrte sedmice po Vaskrsu, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini poziva vernike da se ne boje razlikovati svetlost od tame – jer onaj ko odvaja od Hrista, odvaja od istine, života i spasenja.
U svetu preplavljenom informacijama i vizuelnim iskušenjima, sve češće zaboravljamo da zle misli ne potiču iz naše duše – one dolaze spolja, najčešće s ekrana. Protojerej Pavel Gumerov u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, upozorava na duhovne posledice svakodnevnog konzumiranja medijskih sadržaja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.