Dan uoči slave ove svetinje, posle večernjeg bogosluženja, vladika sremski obavio je jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, u kome se monah oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
Duh molitve i radosti ispunio je drevne zidove Manastira Rakovac na Fruškoj gori, dan uoči manastirske slave Svetih mučenika i besrebrenika Kozme i Damjana. Praznično večernje bogosluženje služili su arhimandrit Teofil iz Manastira Osovice, arhimandrit Atanasije iz Starog Hopova i protođakon Goran Vlasac, dok je sabrano bratstvo, zajedno sa vernicima, uznosilo svoje molitve Bogu.
SPC / Eparhija sremska
Manastir Rakovac na Fruškoj gori
Nakon večernjeg bogosluženja, mitropolit sremski Vasilije je obavio svečani čin monašenja rakovačkog iskušenika Marka, nadenuvši mu monaško ime Emilijan. U tami svetlosti sveća, pod svodovima ispunjenim ikonama i freskama, novopečeni monah Emilijan je položio zavete poslušnosti, čednosti i siromaštva, predajući se u potpunosti Bogu i duhovnom putu.
Monašenje, jedan od najsvetijih činova u pravoslavlju, predstavlja trenutak dubokog duhovnog preobražaja i posvećenja. Tokom obreda, iskušenik, obučen u jednostavnu belu odeždu, simbolizuje novi početak i čistoću. Predstojatelj obreda, najčešće episkop ili iguman, izgovara molitve i blagoslove, nakon čega iskušenik dobija novo monaško ime koje označava duhovno rođenje. Simbolički, monah se oprašta od svetovnog života i posvećuje se služenju Bogu i crkvi, čime postaje živi svedok vere i nosilac Hristove svetlosti.
SPC / Eparhija sremska
Manastir Rakovac na Fruškoj gori
Manastir Rakovac, prema legendi sačuvanoj u jednom starom spisu, osnovao je krajem 15. veka Raka Milošević, veliki dvorski službenik despota Jovana Brankovića, na mestu gde je ulovio jelena. Jelen, kao simbol samoće i čistote monaškog poziva, inspirisao je Raku da, kao čin pokajanja, podigne manastir. Tako je nastala ova svetinja, kao svedočanstvo vere, molitve i zaveta koji traju vekovima.
Na ovaj svečani dan, u srcu Fruške gore, čin monašenja monaha Emilijana obnovio je duh molitve i posvećenja, osvetlivši put kojim su mnogi pre njega koračali. Ovaj trenutak nije samo obred, već duboki duhovni preobražaj, simbol vere i zaveta predanih Bogu, koji će se kroz molitve i službu novog monaha širiti i dalje, donoseći mir i blagoslov svima koji kroče u Manastir Rakovac.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Na Ivanjdan, u toku liturgije, episkop pakrački i slavonski je jednim od najsvetijih činova u pravoslavlju osvetlio svetinju u Jasenovcu, koji je sinonim stradanja Srba, podsećajući na snagu i važnost duhovnog života, obnove, zajedništva i posvećenosti Bogu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Svetinja na obodu Fruške gore posvećena Vaznesenju Gospodnjem, s dubokim poštovanjem i pobožnošću, obeležila je prelazak igumanije Varvare u večni život i početak novog poglavlja pod njenom naslednicom monahinjom Varvarom (Božić).
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.