MOŽEMO LI SE MOLITI LEŽEĆI ILI SEDEĆI! Ruski vladika dao i više nego jasan odgovor
Pahomije Bruskov objašnjava da je sve dozvoljeno, ali da je važno razmisliti šta je razlog za sedenje ili ležanje tokom molitve.
Njene mošti i grob nalaze se u Petrogradu, u maloj kapeli na Smolenskom groblju.
SPC danas slavi Prepodobnu Kseniju Petrogradsku, jednu je od najpoštovanijih ruskih svetiteljki.
Njene mošti i grob nalaze se u Petrogradu, u maloj kapeli na Smolenskom groblju.
Prepodobna Ksenija Petrogradska je još za života i tokom XIX-XX veka bila poštovana kao brza pomoćnica i čudotvorka. Radi spasenja i ljubavi prema bližnjima, ona je uzela na sebe podvig jurodivosti. Za svoje podvige, molitve, postove, stranstvovanja i sa smirenjem pretpljene poruge, Blažena je dobila od Boga dar prozorljivosti i čudotvorstva.
Osim ruskog naroda, nju slave i poštuju pravoslavni vernici i u drugim zemljama, a mole joj se za uspeh na poslu, za mir i zdravlje u domu, za zaštitu porodice, sreću u ljubavi.
Blažena Ksenija je rođena između 1719. i 1730. godine i svoj spasonosni podvig nosila je u Petrogradu (sadašnji Sankt-Peterburg). Ksenijin muž, Andrej Fjodorovič Petrov, bio je pojac dvorskog hora. Ništa nije poznato o detinjstvu i mladosti Blažene Ksenije, a narodno sećanje je sačuvalo samo to što je vezano za sam početak njenog jurodivog podviga – iznenadna smrt muža koji je umro bez hrišćanskog pokajanja.
Potresena tim strašnim događajem, dvadesetšestogodišnja udovica je odlučila da otpočne najteži hrišćanski podvig – da se pravi bezumna, kako bi, prinevši ono najdragocenije u čoveku – razum, umolila Stvoritelja za pomilovanje iznenadno preminulog supruga, piše na sajtu Srpske pravoslavne crkve.
Kada je na dan pogreba svog muža Ksenija obukla njegovu odeću i tako odevena krenula u pogrebnu povorku, rodbina i njeni prijatelji su pomislili da joj je smrt Andreja Fjodoroviča pomračila razum. Svi su se bili veoma sažalili na nju, a Ksenija ih je, kao ona koja je izgubila razum, tešila govoreći: “Andrej Fjodorovič nije umro, već se ovaplotio u mene, Kseniju, koja je davno umrla“. Tako je započelo njeno lutanje ulicama Petrograda.
Kuću, koju je nasledila nakon smrti muža, odlučila je da pokloni Paraskevi Antonovoj, koja je iznajmljivala kod nje sobicu, sav svoj imetak da razdeli sirotinji, a novac da odnese u crkvu za pokoj duše “sluškinje Božije Ksenije“.
Doznavši za takvu njenu odluku, rođaci njenog muža zamolili su upravu da ne dozvoli Kseniji da u bezumlju razdeli svu svoju imovinu. Međutim, nakon odgovarajućeg ispitivanja donet je zaključak da je ona potpuno zdrava i da ima pravo da raspolaže svojom imovinom kako sama želi.
Nakon toga, Blažena Ksenija je razdelila sve što je imala i izašla samo u jednom muževljevom odelu na ulicu, uputivši se u podvižničko stranstvovanje. Izložena svakojakim optužbama i podsmesima, po čitave dane – zimi i leti, po žezi i mrazu, lutala je Petrogradom.
To vreme vezano je za početak gradnje nove kamene crkve na Smolenskom groblju, a Ksenija je odlučila da tajno pomaže graditeljima. Noćima, bez obzira na vremenske prilike, podizala je ciglu i slagala je na skelu. Radnici bi se izjutra veoma čudili onome što se dešavalo. Najzad su odlučili da saznaju ko je taj nevidljivi pomoćnik, i došavši na gradilište tokom noći, ustanovili su da je to čitavom Petrogradu dobro poznata “bezumna“ Ksenija.
Malo po malo, najosetljiviji hrišćani su počeli da primećuju da Ksenija nije samo glupa prosjakinja, već da nosi u sebi nešto posebno. Milostinju koju su joj davali, ona nije uzimala od svakoga, već samo od dobrih i srdačnih ljudi. Uvek uzimajući samo kopejku, ona je odmah davala siromasima sličnim njoj.
Ubrzo je okruženje počelao da obraća pažnju na to, da se u njenim rečima i delima često krije duboki smisao. Primećivali su da, ako je Ksenija od nekog nešto tražila, to beše znak da mu pomaže i spasava ga od nevolje i bede koja će ga zadesiti, i obratno, ako je nekome nešto davala, toga je u skorije vreme očekivala velika radost.
Ugledavši je, majke sa decom žurile su joj u susret da ih blagoslovi ili samo da pomiluje dete po glavi, uverene, da će ga samo jedan dodir Blažene odmah isceliti.
Blažena Ksenija je živela skoro četrdeset i pet godina u jurodivom podvigu, pa se može zaključiti da je predala svoju dušu Gospodu početkom devetnaestog veka.
U junu 1988. godine na Pomesnom Saboru Ruske pravoslavne crkve, blažena Ksenija Petrogradska je kanonizovana.
Pahomije Bruskov objašnjava da je sve dozvoljeno, ali da je važno razmisliti šta je razlog za sedenje ili ležanje tokom molitve. Kuda god išao, sveti Kozma je svuda učio hrišćane da nedeljom ne rade i ne pazare, nego da idu u crkvu na svetu službu i slušanje reči Božje. Poniznost je visina, govorio je sveti starac. U vreme Dioklecijana ovaj svetac je bio mučen tako strašno "kako nikad niko od postanja sveta“.

MOŽEMO LI SE MOLITI LEŽEĆI ILI SEDEĆI! Ruski vladika dao i više nego jasan odgovor
SVETI KOZMA ETOLSKI: "Kakva treba da bude ljubav"
SVETI VARSANUFIJE OPTINSKI: "Ove dve vrline, ljubav i poniznost, zavise jedna od druge, kao toplota i svetlost"
NAJPRE MUČEN, A ONDA UBIJEN NA BOGOSLUŽENJU: Danas je Sveštenomučenik Kliment, episkop Ankirski
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.