OVI GREHOVI SE ČOVEKU UVEK VRATE, ČAK I KAD SE ISKRENO POKAJE! Snažno upozorenje mitropolita Atanasija!
Povrediti drugog, to je teška rana, upozorava mitropolit.
U srcu Sankt Peterburga, na Smolenskom groblju, u skromnoj kapeli posvećenoj ovoj svetiteljki počiva netruležno telo ove zaštitnice siromašnih i nevoljnika, čija svetost privlači vernike iz celog sveta.
Na ruskom severu, gde se hladni vetrovi susreću sa toplinom istorije i duhovnosti, nalazi se mesto koje vekovima privlači duše onih koji tragaju za utehom. To je Sankt Peterburg, grad poznat po bogatoj istoriji, raskošnoj arhitekturi, ali i po tome što su u njenu mošti Svete Ksenije Petrogradske pronašle svoj večni mir. Ova sveta relikvija počiva u kapeli posvećenoj Blaženoj Kseniji na Smolenskom groblju, svetom mestu koje svedoči o životu i čudima ove velike svetiteljke.
Sveta Ksenija Petrogradska, poznata kao zaštitnica siromašnih i nevoljnika, provela je svoj život u službi drugih, skrivena iza maske „lude Hrista radi“. Rođena u 18. veku, Ksenija je izgubila muža u ranoj mladosti i odlučila da se odrekne svetovnog života, oblačeći se u muževljevu odeću i živeći kao prosjak na ulicama Petrograda, posvetivši se jurodivosti. Njena pobožnost i predanost Bogu ostavile su dubok trag među vernicima, a mnoga čudesa pripisuju se molitvama upućenim ovoj svetici.
Danas vernici iz celog sveta hodočaste na Smolensko groblje da bi se poklonili moštima Svete Ksenije. Ova sveta relikvija nalazi se u kapeli unutar groblja, jednostavnoj ali prožetoj svetlom, gde su sveće i molitve konstantno prisutne. Smolensko groblje, iako jednostavno i mirno, nosi u sebi duboku duhovnu snagu zahvaljujući prisustvu Svete Ksenije.
Mošti Blažene Ksenije nisu samo mesto hodočašća, već i izvor mnogih isceljenja i uteha. Mnogi vernici svedoče o čudotvornim isceljenjima i duhovnim prosvetljenjima nakon posete njenim moštima. Svetiteljka Ksenija nastavlja da inspiriše i pomaže onima koji joj se obraćaju sa verom i ljubavlju.
Uz ovu svetinju, Kapela Svete Ksenije Petrogradske na Smolenskom groblju postala je mesto susreta neba i zemlje, gde molitve uzdižu srca vernika prema Bogu, a blagoslovi Svete Ksenije tiho silaze na one koji traže njenu pomoć.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Svetiteljka Ksenija Petrogradska ostaje svetionik nade i vere za sve koji traže utehu u molitvama koje joj upućuju. Njen život i delo, protkani svetlom i milosrđem, nastavljaju da inspirišu i vode generacije vernika ka Božjem carstvu.


Ona je bila luda Hrista radi, a to je najveća ljubav, i proživela je svoj život u velikom poniženju i stradanju, odbačena od ljudi, ali prihvaćena od Boga, poručio je vladika.
Starešina Hrama Svete Trojice u naselju Mudrakovac, protojerej Ivan Cvetković, ovu svetiteljku smatra zaštitnicom kruševačkog kraja i ističe da svakome ko se njoj molitveno obraća - ona preobilno daruje milost Božju.
Povrediti drugog, to je teška rana, upozorava mitropolit.
Otac Dejan je ukazao da se u crkvi vodi računa o poretku tokom bogosluženja i da on ima svoju svrhu.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.
Ruski knez Aleksandar Nevski preminuo je 1263. godine i prvo je bio sahranjen u gradu Vladimiru.
Sveti oci nisu slučajno uzdržanje od hrane, kao i od alkohola, smatrali važnim delom duhovne borbe.
U srpskom narodu ovaj dan poznat je i kao jesenji Sveti Jovan i Jovan Glavosek.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna Teodora Aleksandrijska. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih mučenika Prota i Hijacinta, dok Jevreji večeras dočekuju Roš Hašanu, a za muslimane je petak dan džuma-namaza.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.