Printscreen/Youtube/Voenno-stroitelьnый kompleks Minoboronы Rossii
Svečani početak rada Muzeja Krima i Novorusije "Novi Hersones" 30. jula označiće početak jedinstvenog kulturnog kompleksa kakav u dosadašnjem svetu ne postoji, a koji spaja istoriju, umetnost i savremenu tehnologiju, pružajući posetiocima nezaboravno duhovno iskustvo.
U istoriju ne samo Rusije, već i celog pravoslavnog sveta, 30. jul ove godine ući će kao značajan datum. Tog dana vrata Muzeja Krima i Novorusije će se otvoriti. Ovaj muzejsko-hramovni kompleks predstavlja jedan od tri glavna centra koji objedinjuje duhovni, istorijski, muzejski, obrazovni i kulturni prostor, jedinstven i bez premca u svetu.
Printscreen/YouTube/10 канал | Мордовия 24
Novi Hersones
Muzejsko-hramovni kompleks "Novi Hersones" predstavlja potpuno nov pristup organizacije istorijskog, muzejskog, obrazovnog, rekreativnog i kulturnog prostora, ne samo u Rusiji, već i širom sveta. Zgrade i objekti, ukupne površine 140.000 kvadratnih metara, smešteni su na 24 hektara pažljivo uređenog prostora, pretvorenog u jedinstveni vrtno-parkski ansambl. Tako je pored drevnog Hersonesa iznikao pravi vizantijski grad, koji posetioce ostavlja bez daha svojom veličinom i lepotom.
Printscreen/Youtube/ Военно-строительный комплекс Минобороны России
Novi Hersones
Glavni centri "Novog Hersonesa" su tri muzeja: Hrišćanstva, Antike i Vizantije, Krima i Novorosije. Muzej Krima i Novorosije – čije ime govori samo za sebe – nudi fascinantnu priču o životu i preobražaju zemlje koja je u antičko doba bila mesto izgnanstva, a u Rusiji još u XVIII veku nazivana Divljim poljem. Ovo je prvi muzej posvećen istoriji novih regiona Rusije! Planirana površina njegovih izložbenih prostora iznosi 12 hiljada kvadratnih metara.
Fasada Muzeja Krima i Novorosije ukrašena je monumentalnim reljefima sa scenama iz krimske istorije, od davnina do savremenog doba. Na stvaranju reljefa tokom nekoliko godina radilo je 10 umetnika-vajara iz čuvenih radionica Vitalija Šanova, autora skulpture Aleksandra Nevskog sa družinom u Pskovskoj oblasti. Reljefi su jedinstveni po svojoj izradi.
Printscreen/YouTube/10 канал | Мордовия 24
Novi Hersones
Detaljno su prikazani događaji kao što su Krštenje Rusije, herojska odbrana Sevastopolja, pa čak i događaji iz poslednje decenije, razvoj i procvat poluostrva. Tako se na jednoj od fasada mogu videti i "ljubazni ljudi", i Krimski most, kao i hrabrost i slava novih subjekata, pa čak i fragmenti iz istorije izgradnje Novog Hersonesa.
Jedinstven po svom sadržaju i bogatstvu, projekat Muzeja Krima i Novorosije postaće inovativan za poluostrvo, donoseći novo iskustvo u stvaranju kulturno-prosvetnih centara. Multimedijalna oprema i klasični artefakti, imerzivne sale sa uranjanjem u događaje epohe, 5D bioskop, infrastruktura i sama zgrada, zadivljuju svojim razmerama. Pored 25 izložbenih sala, muzej obuhvata i vidikovce, zelene površine, fontane, kao i opremu kompleksa za osobe sa smanjenom pokretljivošću.
Muzej Krima i Novorosije, sa svojim impozantnim reljefima i savremenom tehnologijom, predstavlja sponu između prošlosti i budućnosti, nudeći posetiocima duboko duhovno iskustvo i putovanje kroz vekove. Kroz ovaj veličanstveni kompleks, istorija oživljava u svom punom sjaju, donoseći mudrost i inspiraciju budućim generacijama.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije.
Od Starog zaveta do današnjih dana, proročanstva svetih osoba intrigiraju i uznemiruju svet. Svetiteljka koja je živela u Rusiji u prvoj polovini 20. veka ostavila je proročke poruke koje govore o budućim iskušenjima i teškim vremenima.
Trećina građana Rusije traži promene u obrazovnom sistemu, dok naučnik Aleksandr Anufrijenko objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.