Printscreen/Youtube/Voenno-stroitelьnый kompleks Minoboronы Rossii
Svečani početak rada Muzeja Krima i Novorusije "Novi Hersones" 30. jula označiće početak jedinstvenog kulturnog kompleksa kakav u dosadašnjem svetu ne postoji, a koji spaja istoriju, umetnost i savremenu tehnologiju, pružajući posetiocima nezaboravno duhovno iskustvo.
U istoriju ne samo Rusije, već i celog pravoslavnog sveta, 30. jul ove godine ući će kao značajan datum. Tog dana vrata Muzeja Krima i Novorusije će se otvoriti. Ovaj muzejsko-hramovni kompleks predstavlja jedan od tri glavna centra koji objedinjuje duhovni, istorijski, muzejski, obrazovni i kulturni prostor, jedinstven i bez premca u svetu.
Printscreen/YouTube/10 канал | Мордовия 24
Novi Hersones
Muzejsko-hramovni kompleks "Novi Hersones" predstavlja potpuno nov pristup organizacije istorijskog, muzejskog, obrazovnog, rekreativnog i kulturnog prostora, ne samo u Rusiji, već i širom sveta. Zgrade i objekti, ukupne površine 140.000 kvadratnih metara, smešteni su na 24 hektara pažljivo uređenog prostora, pretvorenog u jedinstveni vrtno-parkski ansambl. Tako je pored drevnog Hersonesa iznikao pravi vizantijski grad, koji posetioce ostavlja bez daha svojom veličinom i lepotom.
Printscreen/Youtube/ Военно-строительный комплекс Минобороны России
Novi Hersones
Glavni centri "Novog Hersonesa" su tri muzeja: Hrišćanstva, Antike i Vizantije, Krima i Novorosije. Muzej Krima i Novorosije – čije ime govori samo za sebe – nudi fascinantnu priču o životu i preobražaju zemlje koja je u antičko doba bila mesto izgnanstva, a u Rusiji još u XVIII veku nazivana Divljim poljem. Ovo je prvi muzej posvećen istoriji novih regiona Rusije! Planirana površina njegovih izložbenih prostora iznosi 12 hiljada kvadratnih metara.
Fasada Muzeja Krima i Novorosije ukrašena je monumentalnim reljefima sa scenama iz krimske istorije, od davnina do savremenog doba. Na stvaranju reljefa tokom nekoliko godina radilo je 10 umetnika-vajara iz čuvenih radionica Vitalija Šanova, autora skulpture Aleksandra Nevskog sa družinom u Pskovskoj oblasti. Reljefi su jedinstveni po svojoj izradi.
Printscreen/YouTube/10 канал | Мордовия 24
Novi Hersones
Detaljno su prikazani događaji kao što su Krštenje Rusije, herojska odbrana Sevastopolja, pa čak i događaji iz poslednje decenije, razvoj i procvat poluostrva. Tako se na jednoj od fasada mogu videti i "ljubazni ljudi", i Krimski most, kao i hrabrost i slava novih subjekata, pa čak i fragmenti iz istorije izgradnje Novog Hersonesa.
Jedinstven po svom sadržaju i bogatstvu, projekat Muzeja Krima i Novorosije postaće inovativan za poluostrvo, donoseći novo iskustvo u stvaranju kulturno-prosvetnih centara. Multimedijalna oprema i klasični artefakti, imerzivne sale sa uranjanjem u događaje epohe, 5D bioskop, infrastruktura i sama zgrada, zadivljuju svojim razmerama. Pored 25 izložbenih sala, muzej obuhvata i vidikovce, zelene površine, fontane, kao i opremu kompleksa za osobe sa smanjenom pokretljivošću.
Muzej Krima i Novorosije, sa svojim impozantnim reljefima i savremenom tehnologijom, predstavlja sponu između prošlosti i budućnosti, nudeći posetiocima duboko duhovno iskustvo i putovanje kroz vekove. Kroz ovaj veličanstveni kompleks, istorija oživljava u svom punom sjaju, donoseći mudrost i inspiraciju budućim generacijama.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije.
Od Starog zaveta do današnjih dana, proročanstva svetih osoba intrigiraju i uznemiruju svet. Svetiteljka koja je živela u Rusiji u prvoj polovini 20. veka ostavila je proročke poruke koje govore o budućim iskušenjima i teškim vremenima.
Trećina građana Rusije traži promene u obrazovnom sistemu, dok naučnik Aleksandr Anufrijenko objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Kroz biblijske priče o Marti i Mariji otkrijte kako Hronos i Kairos oblikuju naš život, zašto stalno jurimo i propuštamo ono što nosi smisao, i kako svaka sekunda može postati dodir večnosti.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U besedi za 24. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako su ljudi pre Isusovog dolaska živeli u mreži iskušenja i sablazni.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.