NIKAD OVO NE RADITE PRED SLIKAMA UPOKOJENIH! Otac Dejan objasnio i šta s njima posle sahrane i time rešio večitu dilemu vernika!
Crkva se ne stidi svojih upokojenih, nego ih pamti sa poštovanjem i ljubavlju, istakao je otac Dejan.
Svečani početak rada Muzeja Krima i Novorusije "Novi Hersones" 30. jula označiće početak jedinstvenog kulturnog kompleksa kakav u dosadašnjem svetu ne postoji, a koji spaja istoriju, umetnost i savremenu tehnologiju, pružajući posetiocima nezaboravno duhovno iskustvo.
U istoriju ne samo Rusije, već i celog pravoslavnog sveta, 30. jul ove godine ući će kao značajan datum. Tog dana vrata Muzeja Krima i Novorusije će se otvoriti. Ovaj muzejsko-hramovni kompleks predstavlja jedan od tri glavna centra koji objedinjuje duhovni, istorijski, muzejski, obrazovni i kulturni prostor, jedinstven i bez premca u svetu.
Muzejsko-hramovni kompleks "Novi Hersones" predstavlja potpuno nov pristup organizacije istorijskog, muzejskog, obrazovnog, rekreativnog i kulturnog prostora, ne samo u Rusiji, već i širom sveta. Zgrade i objekti, ukupne površine 140.000 kvadratnih metara, smešteni su na 24 hektara pažljivo uređenog prostora, pretvorenog u jedinstveni vrtno-parkski ansambl. Tako je pored drevnog Hersonesa iznikao pravi vizantijski grad, koji posetioce ostavlja bez daha svojom veličinom i lepotom.
Glavni centri "Novog Hersonesa" su tri muzeja: Hrišćanstva, Antike i Vizantije, Krima i Novorosije. Muzej Krima i Novorosije – čije ime govori samo za sebe – nudi fascinantnu priču o životu i preobražaju zemlje koja je u antičko doba bila mesto izgnanstva, a u Rusiji još u XVIII veku nazivana Divljim poljem. Ovo je prvi muzej posvećen istoriji novih regiona Rusije! Planirana površina njegovih izložbenih prostora iznosi 12 hiljada kvadratnih metara.
Fasada Muzeja Krima i Novorosije ukrašena je monumentalnim reljefima sa scenama iz krimske istorije, od davnina do savremenog doba. Na stvaranju reljefa tokom nekoliko godina radilo je 10 umetnika-vajara iz čuvenih radionica Vitalija Šanova, autora skulpture Aleksandra Nevskog sa družinom u Pskovskoj oblasti. Reljefi su jedinstveni po svojoj izradi.
Detaljno su prikazani događaji kao što su Krštenje Rusije, herojska odbrana Sevastopolja, pa čak i događaji iz poslednje decenije, razvoj i procvat poluostrva. Tako se na jednoj od fasada mogu videti i "ljubazni ljudi", i Krimski most, kao i hrabrost i slava novih subjekata, pa čak i fragmenti iz istorije izgradnje Novog Hersonesa.
Jedinstven po svom sadržaju i bogatstvu, projekat Muzeja Krima i Novorosije postaće inovativan za poluostrvo, donoseći novo iskustvo u stvaranju kulturno-prosvetnih centara. Multimedijalna oprema i klasični artefakti, imerzivne sale sa uranjanjem u događaje epohe, 5D bioskop, infrastruktura i sama zgrada, zadivljuju svojim razmerama. Pored 25 izložbenih sala, muzej obuhvata i vidikovce, zelene površine, fontane, kao i opremu kompleksa za osobe sa smanjenom pokretljivošću.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Muzej Krima i Novorosije, sa svojim impozantnim reljefima i savremenom tehnologijom, predstavlja sponu između prošlosti i budućnosti, nudeći posetiocima duboko duhovno iskustvo i putovanje kroz vekove. Kroz ovaj veličanstveni kompleks, istorija oživljava u svom punom sjaju, donoseći mudrost i inspiraciju budućim generacijama.



Redžinald Tremblej, reditelj dokumentarnih filmova iz SAD, od 2020. godine živi na Krimu, gde je nedavno prihvatio pravoslavlje i započeo novi život.
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije.
Od Starog zaveta do današnjih dana, proročanstva svetih osoba intrigiraju i uznemiruju svet. Svetiteljka koja je živela u Rusiji u prvoj polovini 20. veka ostavila je proročke poruke koje govore o budućim iskušenjima i teškim vremenima.
Crkva se ne stidi svojih upokojenih, nego ih pamti sa poštovanjem i ljubavlju, istakao je otac Dejan.
Pouka svetogorskog starca otkriva kako se iz osećaja nepravde rađa sukob među ljudima i na koji način se taj tihi mehanizam može prekinuti pre nego što preraste u razdor između najbližih.
Hiljade ljudi satima čekaju u tišini pred Časnim pojasom, stvarajući prizor koji menja sliku grada i otvara pitanje duhovne stvarnosti Srbije.
U besedi za petak 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na stvarnost u kojoj se ljudske osude preobražavaju, a ono što je poniženo dobija novo, uzvišenije značenje.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Osveštanog po starom i Svetu mučenicu Teodosiju Tirsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetih Euzebija i Poliona Vinkovačkih, dok muslimani obeležavaju treći dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se kumovi sve češće biraju po interesu i trenutnoj koristi, poruka blaženopočivšeg patrijarha Pavla vraća pažnju na ono što se ne vidi na prvi pogled.
Velike letnje zadušnice nisu samo odlazak na groblje i stari običaj koji se prenosi generacijama – tog dana vernici se kroz molitvu, parastose i milostinju sećaju svojih najbližih.