Credit: JOSE ANTONIO PENAS / Sciencephoto / Profimedia
Trećina građana Rusije traži promene u obrazovnom sistemu, dok naučnik Aleksandr Anufrijenko objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
U poslednje vreme, javno mnjenje u Rusiji pokazuje sve veći skepticizam prema Darvinovoj teoriji evolucije, sa skoro trećinom građana koji se zalažu za njeno isključenje iz školskog obrazovnog programa, prema anketi VTsIOM-a. Ova cifra, koja se čini značajnom u okviru dugogodišnjeg istraživanja stavova o ovom pitanju, otvara važno pitanje o obrazovnim vrednostima i duhovnom identitetu ruskog društva.
Kako se čini, negiranje Darvinove teorije nije samo naučno pitanje, već duboko duhovno i filozofsko promišljanje o suštini ljudskog postojanja. Razgovarajući sa pravoslavnim naučnikom, kandidatom pravnih nauka i doktorom filozofije u oblasti obrazovanja, Aleksandrom Anufrijenkom, saznajemo više o ovom fenomenu. Anufrijenko, docent na Katedri za pravne nauke, naglašava da je razumljivost čoveka u velikoj meri povezana sa njegovim razumevanjem vlastitog porekla i smisla postojanja.
Credit: NATURAL HISTORY MUSEUM, LONDON / Sciencephoto / Profimedia
Čarls Darvin
- Nema sumnje da razuman čovek, koji ne poznaje sebe i smisao svog zemaljskog života, ne može se osećati prijatno i biti zaista srećan - kaže Anufrienko, prenosi pravoslavie.ru. Odlazak od svakodnevnog protoka informativnog šuma otvara put ka razumevanju fundamentalnih pitanja postojanja. Anufrijenko dodaje da većina savremenih naučnika priznaje neodvojivost porekla i suštine čoveka od duhovnog sveta, što ukazuje na to da nauka i religija, iako često suprotstavljene, mogu koegzistirati.
U ovoj raspravi neizbežno se susrećemo sa stavom Svetitelja Luke (Vojno-Jasenetskog), koji smatra da je „Darvinizam u suprotnosti sa Biblijom, ali on predstavlja ne nauku, već samo mišljenje naučnika koje je u suprotnosti sa naučno utvrđenim činjenicama“. Ova perspektiva naglašava da, iako Darvinova teorija može imati svoje mesto u naučnom diskursu, ona ne može zameniti duhovno razumevanje čoveka kao besmrtnog bića, stvorenog na Božiju sliku.
Anufrijenko dalje objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
shutterstock.com
Ilustracija Darvinove teorije prikazuje evoluciju čoveka koji je nastao od majmuna
- Takva definicija može dovesti do socijalne degradacije i neprijateljstva, s obzirom na to da bi tada smisao života bio usredsređen na materijalna zadovoljstva - ističe on.
U svetlu ovih argumenata, Anufrijenko predlaže da bi u okviru obrazovanja trebalo uvesti i tradicionalnu definiciju čoveka, koja bi obuhvatila njegov duhovni aspekt.
- Deca bi trebala da imaju priliku da odluče šta im je bliže, i da argumentuju svoj izbor u odgovorima na testovima - zaključuje Anufrijenko.
Na kraju, pitanje isključenja Darvinove teorije iz obrazovanja nije samo pitanje naučne tačnosti, već i duboko etičko i duhovno pitanje koje se tiče identiteta društva. Kako se razvijaju diskusije o ovom važnom pitanju, važno je imati na umu da obrazovanje ne oblikuje samo znanje, već i vrednosti koje će odrediti pravac našeg zajedničkog postojanja, a time i budućnost našeg društva.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
Novi nacrt zakona u Estoniji mogao bi da stavi verske zajednice u izuzetno težak položaj. Episkop tartuski Danilo upozorava na ozbiljne posledice i pokreće međunarodnu inicijativu za zaštitu verskih sloboda.
Shi-arhimandrit Ilija preselio se u večnost u 94. godini života, bio je monah manastira Optine pustinje u Rusiji i ispovednik ruskog patrijarha Kirila.
Dok svet s nestrpljenjem iščekuje ključni susret lidera Rusije i Amerike, stručnjaci upozoravaju da bez uvažavanja kulturno-religijske dimenzije pregovori neće doneti trajan mir.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.