HEROJI VERE U OPASNO VREME: Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Prepodobne Isakije, Dalmata i Fausta!
Dalmat je zajedno sa sinom jedincem Faustom, otišao u manastir kod starca Isakija.
Trećina građana Rusije traži promene u obrazovnom sistemu, dok naučnik Aleksandr Anufrijenko objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
U poslednje vreme, javno mnjenje u Rusiji pokazuje sve veći skepticizam prema Darvinovoj teoriji evolucije, sa skoro trećinom građana koji se zalažu za njeno isključenje iz školskog obrazovnog programa, prema anketi VTsIOM-a. Ova cifra, koja se čini značajnom u okviru dugogodišnjeg istraživanja stavova o ovom pitanju, otvara važno pitanje o obrazovnim vrednostima i duhovnom identitetu ruskog društva.
Kako se čini, negiranje Darvinove teorije nije samo naučno pitanje, već duboko duhovno i filozofsko promišljanje o suštini ljudskog postojanja. Razgovarajući sa pravoslavnim naučnikom, kandidatom pravnih nauka i doktorom filozofije u oblasti obrazovanja, Aleksandrom Anufrijenkom, saznajemo više o ovom fenomenu. Anufrijenko, docent na Katedri za pravne nauke, naglašava da je razumljivost čoveka u velikoj meri povezana sa njegovim razumevanjem vlastitog porekla i smisla postojanja.
- Nema sumnje da razuman čovek, koji ne poznaje sebe i smisao svog zemaljskog života, ne može se osećati prijatno i biti zaista srećan - kaže Anufrienko, prenosi pravoslavie.ru. Odlazak od svakodnevnog protoka informativnog šuma otvara put ka razumevanju fundamentalnih pitanja postojanja. Anufrijenko dodaje da većina savremenih naučnika priznaje neodvojivost porekla i suštine čoveka od duhovnog sveta, što ukazuje na to da nauka i religija, iako često suprotstavljene, mogu koegzistirati.
U ovoj raspravi neizbežno se susrećemo sa stavom Svetitelja Luke (Vojno-Jasenetskog), koji smatra da je „Darvinizam u suprotnosti sa Biblijom, ali on predstavlja ne nauku, već samo mišljenje naučnika koje je u suprotnosti sa naučno utvrđenim činjenicama“. Ova perspektiva naglašava da, iako Darvinova teorija može imati svoje mesto u naučnom diskursu, ona ne može zameniti duhovno razumevanje čoveka kao besmrtnog bića, stvorenog na Božiju sliku.
Anufrijenko dalje objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
- Takva definicija može dovesti do socijalne degradacije i neprijateljstva, s obzirom na to da bi tada smisao života bio usredsređen na materijalna zadovoljstva - ističe on.
U svetlu ovih argumenata, Anufrijenko predlaže da bi u okviru obrazovanja trebalo uvesti i tradicionalnu definiciju čoveka, koja bi obuhvatila njegov duhovni aspekt.
- Deca bi trebala da imaju priliku da odluče šta im je bliže, i da argumentuju svoj izbor u odgovorima na testovima - zaključuje Anufrijenko.
Na kraju, pitanje isključenja Darvinove teorije iz obrazovanja nije samo pitanje naučne tačnosti, već i duboko etičko i duhovno pitanje koje se tiče identiteta društva. Kako se razvijaju diskusije o ovom važnom pitanju, važno je imati na umu da obrazovanje ne oblikuje samo znanje, već i vrednosti koje će odrediti pravac našeg zajedničkog postojanja, a time i budućnost našeg društva.
Suđenje Ivanu Hadravi, jereju pravoslavne crkve u Češkoj stavlja na ispit granice verskog angažmana u političkim sukobima i izaziva burne reakcije u crkvenim i društvenim krugovima.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
Pravoslavlje jasno pokazuje da je unutrašnji mir dar koji se zadobija ne spoljnim okolnostima, već unutrašnjim preobražajem.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Narod se sabrao u molitvi i sećanju, dok vikarni episkop patrijarha Porfirija podseća na Hristov zagrljaj i snagu vere koja nadjačava bol i nepravdu.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Nema ni mesec dana kako je Hram osveštan
Otkrijte kako obične namirnice u manastirskoj kuhinji po starom receptu postaju čudesno jelo koje greje i telo i dušu u dane posta.
Molitva u tuzi duševnoj otkriva kako preneti sve brige na Gospoda, pronaći utehu i osetiti Božiju prisutnost čak i u najmračnijim životnim trenucima.