AKO OVO RADITE U OPASNOSTI STE DA BUDETE DEPRESIVNI: Upozorenje i poziv na buđenje: Rešenje postoji i u našim je rukama
Arhimandrit Vasilije Kostić podseća da nam Bog nikada ne daje krst, koji nismo u stanju da ponesemo.
Trećina građana Rusije traži promene u obrazovnom sistemu, dok naučnik Aleksandr Anufrijenko objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
U poslednje vreme, javno mnjenje u Rusiji pokazuje sve veći skepticizam prema Darvinovoj teoriji evolucije, sa skoro trećinom građana koji se zalažu za njeno isključenje iz školskog obrazovnog programa, prema anketi VTsIOM-a. Ova cifra, koja se čini značajnom u okviru dugogodišnjeg istraživanja stavova o ovom pitanju, otvara važno pitanje o obrazovnim vrednostima i duhovnom identitetu ruskog društva.
Kako se čini, negiranje Darvinove teorije nije samo naučno pitanje, već duboko duhovno i filozofsko promišljanje o suštini ljudskog postojanja. Razgovarajući sa pravoslavnim naučnikom, kandidatom pravnih nauka i doktorom filozofije u oblasti obrazovanja, Aleksandrom Anufrijenkom, saznajemo više o ovom fenomenu. Anufrijenko, docent na Katedri za pravne nauke, naglašava da je razumljivost čoveka u velikoj meri povezana sa njegovim razumevanjem vlastitog porekla i smisla postojanja.
- Nema sumnje da razuman čovek, koji ne poznaje sebe i smisao svog zemaljskog života, ne može se osećati prijatno i biti zaista srećan - kaže Anufrienko, prenosi pravoslavie.ru. Odlazak od svakodnevnog protoka informativnog šuma otvara put ka razumevanju fundamentalnih pitanja postojanja. Anufrijenko dodaje da većina savremenih naučnika priznaje neodvojivost porekla i suštine čoveka od duhovnog sveta, što ukazuje na to da nauka i religija, iako često suprotstavljene, mogu koegzistirati.
U ovoj raspravi neizbežno se susrećemo sa stavom Svetitelja Luke (Vojno-Jasenetskog), koji smatra da je „Darvinizam u suprotnosti sa Biblijom, ali on predstavlja ne nauku, već samo mišljenje naučnika koje je u suprotnosti sa naučno utvrđenim činjenicama“. Ova perspektiva naglašava da, iako Darvinova teorija može imati svoje mesto u naučnom diskursu, ona ne može zameniti duhovno razumevanje čoveka kao besmrtnog bića, stvorenog na Božiju sliku.
Anufrijenko dalje objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
- Takva definicija može dovesti do socijalne degradacije i neprijateljstva, s obzirom na to da bi tada smisao života bio usredsređen na materijalna zadovoljstva - ističe on.
U svetlu ovih argumenata, Anufrijenko predlaže da bi u okviru obrazovanja trebalo uvesti i tradicionalnu definiciju čoveka, koja bi obuhvatila njegov duhovni aspekt.
- Deca bi trebala da imaju priliku da odluče šta im je bliže, i da argumentuju svoj izbor u odgovorima na testovima - zaključuje Anufrijenko.
Na kraju, pitanje isključenja Darvinove teorije iz obrazovanja nije samo pitanje naučne tačnosti, već i duboko etičko i duhovno pitanje koje se tiče identiteta društva. Kako se razvijaju diskusije o ovom važnom pitanju, važno je imati na umu da obrazovanje ne oblikuje samo znanje, već i vrednosti koje će odrediti pravac našeg zajedničkog postojanja, a time i budućnost našeg društva.
Starac Ilija je bez ikakve najave posetio naše svetinje, a to je sasvim slučajno saznala vernica Janja.
Ko je i kada naslikao ovu Kazansku ikonu – nije poznato. Najraniji opis sačuvan je u popisu crkvene imovine iz 1822. godine:
Patrijarha Porfirija dočekao je starešina Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi Preosvećeni Episkop remezijanski Stefan.
U doba kada se ljubav meri interesom, a žrtva smatra slabošću, život Svetog Serafima Viričkog i shimonahinje Hristine osvetljava tihi put dvoje supružnika koji su, nakon smrti deteta, izabrali najuzvišeniji čin predanja — monaštvo. Njihova priča nije bajka, već svedočanstvo o tome kako Hristova ljubav menja oblik, ali nikada ne prestaje.
Arhimandrit Vasilije Kostić podseća da nam Bog nikada ne daje krst, koji nismo u stanju da ponesemo.
Veruje se da kada sveštenik daje blagoslov, Isus Hristos sam, preko sveštenika, blagosilja narod.
Davanje nije gubitak, to je način života koji oslobađa čoveka i otkriva mu istinsku radost i smisao postojanja.
Veteran američke vojske ispričao je kako se na Kosovu prvi put upoznao sa srpskim pravoslavljem.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
"Ne ostavi Otac mene samog; jer ja svagda činim što je njemu ugodno."