Credit: JOSE ANTONIO PENAS / Sciencephoto / Profimedia
Trećina građana Rusije traži promene u obrazovnom sistemu, dok naučnik Aleksandr Anufrijenko objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
U poslednje vreme, javno mnjenje u Rusiji pokazuje sve veći skepticizam prema Darvinovoj teoriji evolucije, sa skoro trećinom građana koji se zalažu za njeno isključenje iz školskog obrazovnog programa, prema anketi VTsIOM-a. Ova cifra, koja se čini značajnom u okviru dugogodišnjeg istraživanja stavova o ovom pitanju, otvara važno pitanje o obrazovnim vrednostima i duhovnom identitetu ruskog društva.
Kako se čini, negiranje Darvinove teorije nije samo naučno pitanje, već duboko duhovno i filozofsko promišljanje o suštini ljudskog postojanja. Razgovarajući sa pravoslavnim naučnikom, kandidatom pravnih nauka i doktorom filozofije u oblasti obrazovanja, Aleksandrom Anufrijenkom, saznajemo više o ovom fenomenu. Anufrijenko, docent na Katedri za pravne nauke, naglašava da je razumljivost čoveka u velikoj meri povezana sa njegovim razumevanjem vlastitog porekla i smisla postojanja.
Credit: NATURAL HISTORY MUSEUM, LONDON / Sciencephoto / Profimedia
Čarls Darvin
- Nema sumnje da razuman čovek, koji ne poznaje sebe i smisao svog zemaljskog života, ne može se osećati prijatno i biti zaista srećan - kaže Anufrienko, prenosi pravoslavie.ru. Odlazak od svakodnevnog protoka informativnog šuma otvara put ka razumevanju fundamentalnih pitanja postojanja. Anufrijenko dodaje da većina savremenih naučnika priznaje neodvojivost porekla i suštine čoveka od duhovnog sveta, što ukazuje na to da nauka i religija, iako često suprotstavljene, mogu koegzistirati.
U ovoj raspravi neizbežno se susrećemo sa stavom Svetitelja Luke (Vojno-Jasenetskog), koji smatra da je „Darvinizam u suprotnosti sa Biblijom, ali on predstavlja ne nauku, već samo mišljenje naučnika koje je u suprotnosti sa naučno utvrđenim činjenicama“. Ova perspektiva naglašava da, iako Darvinova teorija može imati svoje mesto u naučnom diskursu, ona ne može zameniti duhovno razumevanje čoveka kao besmrtnog bića, stvorenog na Božiju sliku.
Anufrijenko dalje objašnjava da se definicija čoveka kao bio-socijalnog bića, zasnovana na Darvinovoj teoriji, može smatrati nedovoljnom i potencijalno opasnom.
shutterstock.com
Ilustracija Darvinove teorije prikazuje evoluciju čoveka koji je nastao od majmuna
- Takva definicija može dovesti do socijalne degradacije i neprijateljstva, s obzirom na to da bi tada smisao života bio usredsređen na materijalna zadovoljstva - ističe on.
U svetlu ovih argumenata, Anufrijenko predlaže da bi u okviru obrazovanja trebalo uvesti i tradicionalnu definiciju čoveka, koja bi obuhvatila njegov duhovni aspekt.
- Deca bi trebala da imaju priliku da odluče šta im je bliže, i da argumentuju svoj izbor u odgovorima na testovima - zaključuje Anufrijenko.
Na kraju, pitanje isključenja Darvinove teorije iz obrazovanja nije samo pitanje naučne tačnosti, već i duboko etičko i duhovno pitanje koje se tiče identiteta društva. Kako se razvijaju diskusije o ovom važnom pitanju, važno je imati na umu da obrazovanje ne oblikuje samo znanje, već i vrednosti koje će odrediti pravac našeg zajedničkog postojanja, a time i budućnost našeg društva.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.