Nemanja Pančić/Tanjug Vladimir ŠporčićPričešće, Ilustracija
Pričešću se prilazi s najvećom pažnjom i najdubljim osećajem nedostojnosti i nadom u Božju pomoć, istakao je otac Dimitrije.
Pričešće u pravoslavlju je sveta tajna u kojoj vernici primaju telo i krv Isusa Hrista u vidu hleba i vina.
Ono predstavlja duhovno sjedinjenje s Isusom Hristom i suštinski je deo hrišćanskog života.
Smatra se najvažnijom tajnom jer donosi oproštaj grehova i život večni, a vernici se pozivaju da mu pristupaju redovno, sa verom, pokajanjem i pripremom.
Iguman Manastira Tumane Dimitrije Plećević objasnio koji ljudi ne bi trebalo nikada da se pričeste, posebno ako im se jedna misao vrti po glavi:
Foto: preuzeto sa spc.rs
Pričešće, Ilustracija
- Sveto pričešće je naše najtešnje sjedinjene s Bogom i Sinom Božjim. Po njegovoj zapovesti, oni koji jedu telo njegovo i piju od krvi njegove imaju život večan. Prema Svetom Pričešću moramo da gajimo jedan istančan, dubok i rasudljiv odnos, zato što je tanka granica između onog da nam bude na spasenje ili, suprtono, na osudu - rekao je on i nastavio:
- Ne samo od pripreme, već i od naše vere zavisi da li je pričešće spasonosno. Danas će mnogi reći da će za pričešće imati onakve ili ovakve uslove, ovakvu ili onakvu pripremu. Pričešću se prilazi sa najvećom pažnjom i najdubljim osećajem nedostojnosti i nadom u Božju pomoć - objasnio je iguman Manastira Tumane Dimitrije Plećević i naglasio:
Svemu tome treba da prinesemo, kako je naglasio, koliko je u našoj moći, i naš trud.
- Kada govorimo o našem odnosu prema pričešću, moramo da znamo i da shvatamo šta ono za nas predstavlja. Iz razloga što često umemo da toj pripremi dajemo centralno mesto. To što postimo sedam ili više dana, nismo toliko dobri koliko se trudimo tih dana. Ukoliko osoba pomisli da mu Hristos više ne treba, da je samodovoljan i da iz njegove ličnosti izvire dostojnost, nikad ne bi trebalo da se pričesti.
Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.