AKO SE NAĐETE NA OVOM MESTU, ODMAH BEŽITE! Sveti Luka Krimski kaže da je to najnečistija sredina za svakog normalnog čoveka
Onaj ko želi da sačuva mir u duši, mora naučiti da se udalji od svake nečiste reči i da sačuva svoje srce od otrova podsmeha.
Kleveta razara odnose među ljudima, unosi razdor u zajednicu i udaljava čoveka od Boga, jer se temelji na laži, a laž je, kako uči Crkva, izvor zla.
U pravoslavnom učenju, kleveta se smatra jednim od najtežih grehova protiv bližnjeg. U Svetom pismu i predanju Crkve, ogovaranje, širenje neistina i narušavanje ugleda čoveka predstavlja delovanje protiv duha ljubavi, istine i zajedništva.
Kleveta razara odnose među ljudima, unosi razdor u zajednicu i udaljava čoveka od Boga, jer se temelji na laži, a laž je, kako uči Crkva, izvor zla. Zato se vernici pozivaju da svojim rečima i postupcima čuvaju dostojanstvo drugoga, da ne prenose neproverene priče i da ne učestvuju u stvaranju nepravde.
Otac Oliver Subotić, u jednoj od svojih beseda naglasio je da nijedan hrišćanin ne sme ostati nem pred klevetom, naročito kada se ona uperena protiv drugog čoveka.

- Kada nekoga na pravdi Boga gone, kada vidimo da očigledno lažu protiv nekog čoveka, da mu nameštaju, da je istina ugrožena, da nekome rade o glavi, ne smemo se sklanjati u stranu. Ne smemo reći da nas se to ne tiče i ćutati pod izgovorom da nećemo da talasamo.
Otac Oliver upozorava da je ćutanje u takvim situacijama oblik saučesništva.
- Ako to uradimo, bićemo pribrojani anonimnoj gomili koja to radi.
Podseća da je obaveza svakog čoveka da u takvoj situaciji stane u odbranu istine i bližnjih.
- Ako već nemamo hrabrosti kao Sveti Jovan Krstitelj da budemo ispovednici, da kažemo kako je on rekao, onda nemojmo da pristajemo da ne kažemo ništa u situaciji kada neko pored nas strada na pravdi Boga. To ne smemo sebi dopustiti. Makar toliko moramo imati karaktera i odvažnosti da stanemo u zaštitu našeg bližnjeg bilo to u školi, na poslu, u društvu… Da kažemo kako jeste, jer stajući u zaštitu tog čoveka, mi stajemo i na stranu Božju.
Onaj ko želi da sačuva mir u duši, mora naučiti da se udalji od svake nečiste reči i da sačuva svoje srce od otrova podsmeha.
Pravoslavlje poziva da u svakom čoveku vidimo ikonu Božju, da pokušamo da razumemo, a ne da sudimo.
Ljudi obično na provokacije odgovaraju žustro i besno, ali svetitelj kaže da je to i najmanje delotvorno.
Sveti oci su često govorili da su upravo neprijatnosti, uvrede i klevete prilika da čovek proveri svoju veru, smirenje i poverenje u Boga.
Otac Nektarije kaža da Bog sve vidi i sve zna.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Posebno je opasno podsmevati se drugome kada mislimo da smo u nečemu bolji, uspešniji ili moralniji.
Paroh budvanski objašnjava zašto odlazak na groblje nije najvažniji čin, kako molitva povezuje žive i upokojene i zbog čega na ovaj dan nema mesta sujeverju i pravilima koja nemaju uporište u crkvenom učenju.
Kandilo podseća na potrebu za molitvom, na to da je Hristos jedina istinita svetlost i da vera u njega treba da osvetljava čovekov život.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.