Aktuelno iz SPC 02.03.2026 | 22:01

MIRIS TAMJANA I SJAJ IKONA U HRVATSKOJ PRESTONICI: Evo kako je proslavljena Nedelja pravoslavlja u Zagrebu

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
MIRIS TAMJANA I SJAJ IKONA U HRVATSKOJ PRESTONICI: Evo kako je proslavljena Nedelja pravoslavlja u Zagrebu
SPC

U Sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg Svetu arhijerejsku Liturgiju služili su vladike Kirilo i Jovan.

Miris tamjana i mir prve nedelje posta ispunili su zagrebački Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg, gde je Nedelja pravoslavlja proslavljena dostojanstveno i svečano. Ovaj dan, koji čuva uspomenu na veliku pobedu Crkve, i ove godine okupio je verni narod da potvrdi temelj pravoslavne vere – istinu o ovaploćenju Sina Božjeg. Prva nedelja Velikog i Časnog posta podseća da vera nije samo nasleđe predaka, već živo i odgovorno svedočenje, a to svedočenje snažno je odjeknulo i u Zagrebu.

Svetu arhijerejsku Liturgiju služili su episkop pakrački i slavonski Jovan i episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, uz sasluženje protojereja-stavrofora Karađorđa Derajića iz Eparhije slavonske, kao i sveštenstva i đakonstva zagrebačkog Sabornog hrama. Hram je bio ispunjen vernicima, a bogosluženje je proteklo u dubokoj molitvenoj sabranosti.

Kako se Bog ne može izobraziti ako je postao čovek?

Nedelja pravoslavlja čuva sećanje na 843. godinu i konačnu pobedu nad ikonoborstvom – učenjem koje je više od jednog veka potresalo Crkvu osporavajući poštovanje svetih ikona. Ipak, kako je u besedi posle čitanja svetog Jevanđelja istakao vladika Jovan, ovaj praznik nije samo podsećanje na istorijski događaj, već jedan od „najsvelijih i najsilovitijih dana u liturgijskoj godini“. To je dan kada se slavi vera koja je izdržala progone, zabrane i stradanja, ali nije ustuknula.

Vladika Jovan podsetio je da je suština ikonoborstva bila u poricanju mogućnosti da se Bog prikaže na ikoni.

- A kako ne može Bog da se izobrazi -  zapitao je vladika i nastavio:

- Kada je On došao, postao čovek, ovaplotio se od Marije Djeve i Duha Svetog i bio među nama?

Govoreći o događajima posle Vaskrsenja, kada Hristos pokazuje rane učenicima i poziva apostola Tomu da dotakne Njegovo telo, naglasio je da je u istom telu i stradao i vaskrsao. Ako je Sin Božji zaista primio ljudsko telo, onda ono može biti i prikazano – ne kao idol, već kao svedočanstvo da je Bog postao čovek.

Sinodik iz 843. godine odjeknuo zagrebačkim hramom

Zato pobeda pravoslavlja nije bila samo odluka jednog sabora, već potvrda istine o ovaploćenju. „Ovo je pobeda istinske vere, pobeda dara života koji je Hristos darovao Crkvi“, poručio je Episkop Jovan. Podsetio je i da se svaki put kada se verni sabiraju u ime Hristovo obnavlja blagodat koja je sišla na apostole na dan Pedesetnice. Reči iz Jevanđelja „Gde se dva ili tri okupe u ime moje – tu sam i ja među njima“ svedoče da se Crkva već sada, u Svetoj Liturgiji, projavljuje kao zajednica Carstva nebeskog.

Crkva je, kako je naglasio, kroz vekove prolazila kroz progone i stradanja, ali je svaki put iznova ustajala. Pobeda iz 843. godine zato nije samo uspomena na prošlost, već znak da je temelj Crkve čvrst, jer počiva na Hristu i daru Duha Svetoga.

Po završetku liturgije, vladika Kirilo pročitao je Sinodik pravoslavlja – svečani ispovedni tekst Sabora održanog 843. godine u Carigradu, kojim je potvrđeno poštovanje svetih ikona i osuđena jeres ikonoborstva. Čitanje Sinodika predstavlja javno ispovedanje vere i molitveno sećanje na one koji su je kroz stradanja sačuvali. Imena branilaca pravoslavlja i anateme nad zabludama izgovaraju se sa istom ozbiljnošću kao nekada, podsećajući da vera traži vernost i istrajnost.

Nedelja pravoslavlja u Zagrebu protekla je kao snažna potvrda crkvenog identiteta. U sabranju oko Svete Liturgije, u besedi i u čitanju Sinodika, još jednom je posvedočeno da pobeda Crkve ne dolazi od spoljašnje sile, već iz istine ovaploćenog i vaskrslog Hrista, koja ostaje živa u liturgijskom pamćenju i veri naroda.