Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Česnica je nezamenjiv deo božićne trpeze, a prema crkvenom učenju, treba je pripremiti u ranim jutarnjim satima na Božić, nakon svete liturgije. U testo se obavezno stavlja novčić – zlatni, srebrni ili obični, a odozgo se zabode grančica badnjaka. U različitim krajevima Srbije običaji variraju, pa se u česnicu mogu staviti i kukuruz, dren, pasulj ili zrno pšenice.
Česnica ima sličnu ulogu kao slavski kolač, a kada se ispeče, donosi se na sto na kojem je već postavljen božićni ručak.
Printscreen/Youtube/Uradi Sama- Ideje za kreativce
Česnica, Ilustracija
Domaćin najpre seče pečenicu, a zatim svi okupljeni u krugu porodice i prijatelja, uz sveću, kadionicu i molitvu, dolaze do trenutka lomljenja česnice. Ova tradicija uključuje obavezno okretanje česnice kao slavskog kolača, a potom lomljenje na broj delova prema broju ukućana.
Jedan od omiljenih trenutaka je otkrivanje novčića, jer prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine.
Međutim, crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive. Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći. Osoba koja pronađe novčić trebalo bi da predstavlja onog koji je spreman pomoći drugima. Na taj način, novčić simbolizuje zajednicu koja prepoznaje potrebu za pomoći i odraz je humanosti u društvu.
Prema sveštenikovim rečima, osoba koja pronađe novčić, prirodno će prepoznati nekog kome je potrebna pomoć, čime se potvrđuje temeljna vrednost ove tradicije – međusobna podrška i solidarnost u zajednici.
shutterstock, youtube/printscreen/Beogradska hronika Jutarnji program
Otac Branislav Kedžić
- Poenta novčića koji se stavlja u česnicu jeste propoznavanje zajednice da je nekome potrebna određena pomoć i upravo onaj koji ga pronađe treba da simboliše onoga kome je to nešto potrebno. Prirodno je da onaj koji pronađe novčić, pronađe i onoga kome je taj novčić potrebiji pa da iskaže tu želju zajednice i nekome pomogne - istakao je sveštenik.
Rođen je kao Nikolaj Dzanakakis u seljačkoj porodici, u selu Sirikari, u zapadnom delu Krita. U trinaestoj godini roditelji su ga poslali u grad Hanja da izuči berberski zanat. Tada su se kod njega pojavili prvi znaci gube.
Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
Na praznik Ulaska Gospoda i Spasa našeg Isusa Hrista u Jerusalim, dok su se iz naroda čuli poklici „Osana Sinu Davidovu“, poglavar Srpske pravoslavne crkve u nadahnutoj besedi poručio je da samo Hristos donosi odgovor na najdublje čežnje i strahove čoveka – i nudi večni život tamo gde sve drugo staje.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
Dvadeset šest godina nakon njegove pogibije, majka otkriva do sada nepoznate detalje iz života legendarnog vojnika — o krštenju, izboru krsne slave i tihoj veri koju je nosio u srcu.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Car Konstancije naredio je da se izgradi Ipatijev lik još za života ovoga svetitelja, i taj lik držaše car u svome dvoru kao oružje protiv svake supostatne sile.
Lazarovo vaskrsenje nosi duboko teološko značenje, kao predokus trijumfa života nad smrću, a Lazareva subota nas podseća na snagu Božje ljubavi i nade.
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Ekipa portala religija.rs posetila je crkvu Svetih apostola Petra i Pavla u rodnom mestu blaženopočivšeg patrijarha srpskog, koja je postala simbol vere, upornosti i ljubavi, dok mozaik sa njegovim likom podseća na svetlost koju je ovaj veliki duhovnik ostavio.
U knjizi „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik u šestu nedelju Velikoga posta ukazuje na opasnost od brze zaboravnosti i povratka grešnim delima, čak i nakon što smo primili Božiju milost.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.