Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Česnica je nezamenjiv deo božićne trpeze, a prema crkvenom učenju, treba je pripremiti u ranim jutarnjim satima na Božić, nakon svete liturgije. U testo se obavezno stavlja novčić – zlatni, srebrni ili obični, a odozgo se zabode grančica badnjaka. U različitim krajevima Srbije običaji variraju, pa se u česnicu mogu staviti i kukuruz, dren, pasulj ili zrno pšenice.
Česnica ima sličnu ulogu kao slavski kolač, a kada se ispeče, donosi se na sto na kojem je već postavljen božićni ručak.
Printscreen/Youtube/Uradi Sama- Ideje za kreativce
Česnica, Ilustracija
Domaćin najpre seče pečenicu, a zatim svi okupljeni u krugu porodice i prijatelja, uz sveću, kadionicu i molitvu, dolaze do trenutka lomljenja česnice. Ova tradicija uključuje obavezno okretanje česnice kao slavskog kolača, a potom lomljenje na broj delova prema broju ukućana.
Jedan od omiljenih trenutaka je otkrivanje novčića, jer prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine.
Međutim, crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive. Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći. Osoba koja pronađe novčić trebalo bi da predstavlja onog koji je spreman pomoći drugima. Na taj način, novčić simbolizuje zajednicu koja prepoznaje potrebu za pomoći i odraz je humanosti u društvu.
Prema sveštenikovim rečima, osoba koja pronađe novčić, prirodno će prepoznati nekog kome je potrebna pomoć, čime se potvrđuje temeljna vrednost ove tradicije – međusobna podrška i solidarnost u zajednici.
shutterstock, youtube/printscreen/Beogradska hronika Jutarnji program
Otac Branislav Kedžić
- Poenta novčića koji se stavlja u česnicu jeste propoznavanje zajednice da je nekome potrebna određena pomoć i upravo onaj koji ga pronađe treba da simboliše onoga kome je to nešto potrebno. Prirodno je da onaj koji pronađe novčić, pronađe i onoga kome je taj novčić potrebiji pa da iskaže tu želju zajednice i nekome pomogne - istakao je sveštenik.
Rođen je kao Nikolaj Dzanakakis u seljačkoj porodici, u selu Sirikari, u zapadnom delu Krita. U trinaestoj godini roditelji su ga poslali u grad Hanja da izuči berberski zanat. Tada su se kod njega pojavili prvi znaci gube.
Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Grigorija Bogoslova po starom i Svetog Parfenija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Blaženog papu Pija IX, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Jedna jevanđeljska misao, u tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, postaje merilo unutrašnje iskrenosti i granica između ispovedanja i formalnosti.