Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Česnica je nezamenjiv deo božićne trpeze, a prema crkvenom učenju, treba je pripremiti u ranim jutarnjim satima na Božić, nakon svete liturgije. U testo se obavezno stavlja novčić – zlatni, srebrni ili obični, a odozgo se zabode grančica badnjaka. U različitim krajevima Srbije običaji variraju, pa se u česnicu mogu staviti i kukuruz, dren, pasulj ili zrno pšenice.
Česnica ima sličnu ulogu kao slavski kolač, a kada se ispeče, donosi se na sto na kojem je već postavljen božićni ručak.
Printscreen/Youtube/Uradi Sama- Ideje za kreativce
Česnica, Ilustracija
Domaćin najpre seče pečenicu, a zatim svi okupljeni u krugu porodice i prijatelja, uz sveću, kadionicu i molitvu, dolaze do trenutka lomljenja česnice. Ova tradicija uključuje obavezno okretanje česnice kao slavskog kolača, a potom lomljenje na broj delova prema broju ukućana.
Jedan od omiljenih trenutaka je otkrivanje novčića, jer prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine.
Međutim, crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive. Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći. Osoba koja pronađe novčić trebalo bi da predstavlja onog koji je spreman pomoći drugima. Na taj način, novčić simbolizuje zajednicu koja prepoznaje potrebu za pomoći i odraz je humanosti u društvu.
Prema sveštenikovim rečima, osoba koja pronađe novčić, prirodno će prepoznati nekog kome je potrebna pomoć, čime se potvrđuje temeljna vrednost ove tradicije – međusobna podrška i solidarnost u zajednici.
shutterstock, youtube/printscreen/Beogradska hronika Jutarnji program
Otac Branislav Kedžić
- Poenta novčića koji se stavlja u česnicu jeste propoznavanje zajednice da je nekome potrebna određena pomoć i upravo onaj koji ga pronađe treba da simboliše onoga kome je to nešto potrebno. Prirodno je da onaj koji pronađe novčić, pronađe i onoga kome je taj novčić potrebiji pa da iskaže tu želju zajednice i nekome pomogne - istakao je sveštenik.
Rođen je kao Nikolaj Dzanakakis u seljačkoj porodici, u selu Sirikari, u zapadnom delu Krita. U trinaestoj godini roditelji su ga poslali u grad Hanja da izuči berberski zanat. Tada su se kod njega pojavili prvi znaci gube.
Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Na obali između Herceg Novog i Prevlake verni su se okupili u jedinstvenom molitvenom pohodu, prisećajući se mučenika i istorije svetinje, ali i svedočili da se Božije ime proslavlja i sa mora i sa gora.
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.