Na ovaj način pripremamo se za najradosniji hrišćanski praznik Božić i ovo "vezivanje" ima veoma jaku simboliku.
Danas obeležavamo Detinjce, praznik koji se uvek obeležava tri nedelje uoči Božića, a za ovaj dan vezan je jedan neobičan, ali veoma lep običaj. Običaj je da toga dana rano ujutro, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, roditelji vežu svoju decu najčešće za ruke ili noge, i obično za stolicu na kojoj sede.
Da bi bila "odvezana", deca moraju da plate "otkup" u vidu nekog poklona, običnog sitnog, kao što su slatkiši, kafa, a negde je običaj da "otkupninu" plate i čarapama.
Za sedam dana ovo isto čeka majke (slavimo tada Materice), a za dve nedelje i očeve (slavimo Oce).
Na ovaj način pripremamo se za najradosniji hrišćanski praznik Božić i ovo "vezivanje" ima veoma jaku simboliku.
Na sajtu Eparhije Žičke objašnjeno je zašto se sve ovo radi.
shutterstock.com
Danas "vezujemo" decu, a onda sledi "vezivanje" majki pa očeva
- U ovim, pripremnim, nedeljama pred Božić narodni običaji su, uglavnom, svuda isti. Najpre očevi i majke, u treću nedelju pred Božić, koja se zove Detinjci, izjutra rano “vezuju” svoju decu, negde čak i onu u kolevci, a deca im se “dreše”. Pošto je to uvek nedelja po Svetom Nikoli, to obično “Sveti Nikola ujutru donosi deci poklone” - kaže se na sajti Eparhije i dalje objašnjava:
- U drugu nedelju pred Božić, koja se zove Materice, očevi i deca “vezuju” majke (matere), a one im se “dreše”. U nedelju pred sam Božić, koja se zove Oci, majke i deca “vezuju” očeve, a oni im se “dreše”. Ovo, uzajamno, “drešenje” je međusobno činjenje poklona ljubavi, što stvara prazničnu, svečanu atmosferu u porodičnim hrišćanskim krugovima. Takvu, prazničnu, atmosferu stvorili su istočni mudraci svetoj porodici Bogodeteta poklonivši Mu se u Vitlejemskoj pećini, uz darove; smirne, tamjana i zlata. Simvolika ovog uzajamnog “vezivanja” i “drešenja” dece i roditelja jasna je; pripremamo se za doček najradosnijeg praznika hrišćanskog – Božića, koji je pomirio čoveka sa Bogom odrešivši ga veza grehovnih, a vezavši ga novom vezom ljubavi za Boga.
Shutterstock
Negde se vezuju čak i deca u kolevci
- U želji, dakle, da Njegov dolazak sačekamo vezani najčvršćim vezama međusobne ljubavi, jer je i On - Božić - Ljubav, koja je “sveza savršenstva”, i mi se o Detinjcima, Matericama i Ocima međusobno “vezujemo” i “drešimo”. To vezivanje i drešenje prevazilazi naše porodične krugove i prostire se na rođake, prijatelje i sve naše poznanike, i tako nastaje spontano opšte srpsko, pravoslavno-hrišćansko proslavljanje vezivanja i drešenja pred nastupajući praznik Rođenja Spasiteljeva, koji je odrešio Adama i Evu od večne smrti i podario im život večni.
Prema procenama, čak 30 odsto Srba slavi ovog sveca, a razlozi kako i zašto je baš Sveti Nikola postao najvažnija slava u Srbiji nije jednostavan i zahteva dublje objašnjenje.
Sveti Teofan nas poziva da prestanemo čekati "sutra" i da se odmah posvetimo duhovnoj ispravci i pripremi za večnost. On ističe da se ceo naš život sastoji od sadašnjeg trenutka, i da je svaki trenutak prilika za promenu, za traženje Božje milosti, za kajanje i obraćenje. Smrt nije nešto što možemo kontrolisati ili odgoditi, iako ljudi često veruju da imaju još vremena. Samo sadašnji trenutak je ono što imamo, a upravo sada trebamo preduzeti konkretne korake da živimo ispravno i u skladu sa Božjom voljom. Ova misao Svetog Teofana nas poziva da ne padamo u zamku odlaganja duhovnog života, da ne živimo u iluzijama da ćemo se promeniti "kasnije", jer to "kasnije" možda nikada ne dođe.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.