U porti najveće svetinje Srbije tradicionalno je zapaljen badnjak, dok su osvećenje i crkvene pesme ispunile duše vernika, pripremajući ih za proslavu Rođenja Hristovog.
Na Badnje veče, ispred Hrama Svetog Save na Vračaru, okupio se veliki broj vernika kako bi obeležili ovaj važan praznik uoči Božića. Atmosfera je bila ispunjena duhovnošću i radošću, podsećajući na mir i ljubav koji simbolizuju rođenje Isusa Hrista.
Tradicionalnom paljenju badnjaka prisustvovali su vernici svih generacija — roditelji sa decom, stariji ljudi, kao i mnogi drugi. Među okupljenima bio je i Arno Gujon, dugogodišnji prijatelj srpskog naroda. Paljenje badnjaka uveličala je svećana služba, tokom koje su badnjaci osveštani, dok je crkveni hor svojim anđeoskim glasovima pevao pesme slaveći Rođenje Hristovo.
ST/Nemanja Pančić
Tradicionalno paljenje badnjaka ispred Hrama Svetog Save
Badnji dan nosi posebnu simboliku u životu pravoslavnih hrišćana. To je poslednji dan posta, kada se tradicionalno priprema posna večera, a obeležava se i seča badnjaka, unošenje slame u dom, bacanje oraha i pijukanje dece. Ove običaje predvodi domaćica, dok se cela porodica okuplja u zajedništvu i molitvi.
Paljenje badnjaka ima duboko ukorenjeno značenje u pravoslavlju. Badnjak simbolizuje drvo koje su pastiri doneli u pećinu kako bi zagrejali Hrista novorođenca, ali i svetlost Hristove ljubavi koja obasjava sve ljude. Plamen badnjaka podseća na večnu Božju prisutnost i poziva vernike na obnovu vere, nade i ljubavi.
Sve je spremno i za sutrašnju božićnu liturgiju, koju će služiti patrijarh Porfirije u Hramu Svetog Save, sa početkom u devet časova. Pre toga, molitvena proslava Božića započeće ponoćnom liturgijom koju će služiti vikar patrijarha, episkop hvostanski Aleksej.
Hram Svetog Save, obasjan svetlošću badnjaka i ispunjen molitvama vernika, večeras je bio mesto gde su se spajali tradicija, vera i ljubav prema Bogu, najavljujući radost Hristovog rođenja.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
Vernici su se okupili u istorijskom Hramu Svetog Stefana Dečanskog, dok patrijarh Porfirije kroz poruku opraštanja i ljubavi podseća da slediti Hrista znači učiniti Njegovu reč stvarnošću sopstvenog života.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za današnji dan otkriva da gordost i sujeta ne donose slavu, već sramotu, jer se pred večnim Sudom otkriva istina unutrašnjeg života čoveka.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Vernici su se okupili u istorijskom Hramu Svetog Stefana Dečanskog, dok patrijarh Porfirije kroz poruku opraštanja i ljubavi podseća da slediti Hrista znači učiniti Njegovu reč stvarnošću sopstvenog života.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Mitropolit niški Arsenije predvodio je liturgijsko sabranje uz trokratni litijski hod, dok su vernici iz cele zemlje doživeli čudesni duh zadužbine Svetog despota Stefana Lazarevića.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.