Običaji na ovaj dan kriju više od drva i vatre – od jutarnje seče badnjaka u šumi do večernje trpeze koja unosi čudesnu toplinu i veru u domove.
Dok zima još steže gradove i sela, na Badnji dan, 6. januara po starom kalendaru (24. decembra po novom), pravoslavni domovi u srpskim zemljama oživljavaju posebnim ritualom koji najavljuje Božić. Dan uoči praznika, poznat kao Badnji dan, nije samo dan pripreme hrane i kolača - to je dan kada se donosi badnjak, simbol Hristovog rođenja i svetlosti koja će sutradan ispuniti domove.
Polazak po badnjak i tradicija u šumi
Na portali pravoslavno.rs navodi se da se još u zoru, dok magla skriva obrise šuma, domaćini sa sinovima ili unucima kreću u potragu za badnjakom. U nekim krajevima pucanjem iz pušaka i prangija najavljuje se početak ovog obreda. Biraju se mladi hrastovi ili cerovi, a u nekim krajevima i jelke ili borovi. Drvo treba da bude dovoljno pravo i čvrsto da domaćin može da ga prenese na ramenu.
Pre nego što sekira preseče drvo, domaćin se tri puta prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i praznik koji dolazi, i tek tada počinje seča. Badnjak se seče sa tri snažna udarca; ako sekira ne preseče drvo u potpunosti, preostali deo se lomi rukom. Taj lomljeni vrh, zvan brada, obavezno ostaje na badnjaku.
Iver od badnjaka pažljivo se stavlja među karlice, veruje se, da bi kajmak sutradan bio bogat i debeo. Kada se badnjak donese kući, uspravlja se pored ulaznih vrata, gde će stajati do večeri, spreman da unese svetlost i toplinu u dom.
Dok muškarci donose badnjak, žene pripremaju trpezu - mese božićne kolače, torte i uređuju sto za sutrašnji praznik. U večernjim satima badnjak se preseca, stavlja sa slamom i pečenicom u kuću i na taj način započinje porodično slavlje.
Badnjak simbolički podseća na drvo koje su pastiri doneli, a pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Hristos rodio. Njegova vatra i toplina najavljuju svetlost i život koji dolazi kroz Hristovo rođenje, dok istovremeno podseća na drvo Krsta Hristovog - znak spasenja i večne nade.
Tropar Badnjeg dana
Shutterstock
Molitvenik
U ovom danu, crkve i domovi odjekuju troparom četvrtog glasa:
"Napisano je davno da će djeva Marija sa starcem Josifom, koji je od semena Davidova, doneti u Vitlejem u utrobi besemeno začetog Hrista. Nastade vreme rođenja, ali ne beše nijednog mesta za to: No kao krasna palata, pećina se carici pokazuje. Gospod Hristos se rađa, da vaskrsne pali lik ljudski."
Badnji dan je trenutak kada porodice ponovo oživljavaju tradiciju, kada se kroz običaje i simboliku badnjaka osvećuje dom i priprema za Božić - praznik koji spaja veru, porodicu i radost zajedništva.
Od povratka sa liturgije i lomljenja česnice do molitve, zajedništva i jela pripremljenih s merom - priča o prazničnoj trpezi koja ne počiva na obilju, već na smislu, zahvalnosti i porodičnoj slozi.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
Tradicionalna akcija Verskog dobrotvornog starateljstva i "Radosti na dar" od 4. do 6. januara omogućava svakome da pokaže milosrđe i veru kroz konkretna dela.
Dok se vernici okupljaju radi molitve i zajedništva, policijska najava snimanja otvara pitanje da li se sabranje na crkveni praznik posmatra kao čin vere ili kao događaj koji zahteva stalni nadzor.
Pred praznik Rođenja Hristovog, poglavar Srpske pravoslavne crkve nas podseća da mir ne dolazi silom, nego iz srca spremnog da oprosti, primi bližnjeg i obnovi zajedništvo, otvarajući prostor za ljubav i jedinstvo u porodici, Crkvi i društvu.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Probajte plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po starom i praznik Prepodobnog Tome Maleina po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog pape Benedikta XI, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.