KAKO JE RUKA SVETOG SAVE SPASENA OD SPALJIVANJA? Najveća svetinja srpskog naroda, koja vekovima donosi čuda, danas na čelu Svetosavske litije
Leva ruka Svetog Save svečano je dočekana dan uoči velikog praznika i gradske slave - Spasovdana.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdan, selo Drenovac u Eparhiji šabačkoj zablistalo je u duhovnom sjaju koji retko koja godišnjica može da donese. U hramu posvećenom upravo ovom prazniku, proslavljeno je 160 godina od osvećenja svetinje koja već vek i po okuplja verni narod, sabira njegove molitve i uznosi ih ka nebu.
Liturgijskim sabranjem načalstvovao je episkop šabački Jerotej, čija se beseda duboko urezala u srca prisutnih. U nadahnutoj propovedi, vladika je govorio o uzvišenom smislu Vaznesenja, podsećajući da je Gospod Hristos svojim Vaznesenjem čoveka uzdigao do samog prestola Božijeg.
- Vaznesenjem na nebo Gospod je završio božanski domostroj spasenja – spasenja ljudskog od propasti, od greha i od đavola i smrti - kazivao je episkop Jerotej, slikovito opisujući put spasenja koji se proteže od izgona Adama iz raja, preko dolaska Novog Adama – Hrista, do današnjeg darivanja čoveku „jednake časti sa Bogom“.
U tihom i pitomom Drenovcu, koji leži između valjevskih i mačvanskih polja, ovaj praznik bio je mnogo više od svečanog podsećanja na istoriju. Bio je to susret sa živom verom predaka, sa večnim Zavetom, kako je vladika naglasio – „u Telu i Krvi Hristovoj“.
Hram u Drenovcu nije samo arhitektonska lepota niti istorijski spomenik – on je duhovna svetiljka koja 160 godina svetli kroz sve oluje vremena. U njemu su krštena pokolenja, venčani snovi i ispraćane duše na večni počinak. I upravo zato, ovaj jubilej nije tek broj godina – to je svedočanstvo Božije blizine i vere naroda.
Na Spasovdan, čitav Drenovac postao je poput davnašnjeg jevanđelskog mesta – Galileja današnjice, u kojoj su se vernici sabrali da dočekaju i isprate Gospoda koji se uznosi. I možda se baš zbog toga u ovom hramu, kako vernici svedoče, Nebo čini bližim, a molitva jačom.
U Drenovcu, slavlje nije stalo sa Liturgijom – narod se zadržao u porti, u pesmi, razgovoru, bratstvu i blagodarnosti. Jer, kako je episkop Jerotej podsetio, Hristos nije samo otvorio vrata raja, već nas je pozvao da ih svi zajedno pređemo – kroz ljubav, kroz Crkvu, kroz večni savez koji se ne može prekršiti.
I tako, dok zvona drenovačke crkve i dalje pozivaju na molitvu, u sećanjima onih koji su prisustvovali ovoj svetkovini ostaće miris tamjana, zvuk Liturgije, tišina molitve i osećaj da su bar na trenutak stajali tamo gde se Nebo dodiruje – u hramu Vaznesenja Gospodnjeg, u Drenovcu.
Leva ruka Svetog Save svečano je dočekana dan uoči velikog praznika i gradske slave - Spasovdana.
Vekovima, iznenadna božanska otkrovenja, nebeski stubovi svetlosti i neobjašnjiva isceljenja potvrđuju da je ovaj praznik više od istorijskog događaja – to je živo prisustvo Hristovo koje duhovno osnažuje pravoslavne vernike širom sveta.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Na isti dan kada pravoslavni vernici slave Vaznesenje Gospodnje, Srpska pravoslavna crkva tiho obeležava i spomen na Svetog Teodora Vršačkog – episkopa koji je podigao ustanak pod zastavama sa likom Svetog Save i stradao mučeničkom smrću zbog vere i naroda.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz biblijske primere objašnjava kako anđeli pomažu pravednicima i zašto su vera, molitva i pokajanje važni za Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Iguman Manastira Vatope poručio da ova velika svetinja donosi utehu, isceljenje, snagu i jedinstvo narodu koji joj prilazi s verom i molitvom.
Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Posle burnih reakcija na besedu "Ratko Mladić - tragični heroj", iguman Manastira Ribnica povukao se iz javnosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.