TRADICIONALNI RECEPT ZA BOŽIĆNU ČESNICU: Samo neki pronađu novčić, a svi se oduševe njenim ukusom
Božićna česnica, simbol porodične tradicije i blagoslova, neizostavan je deo prazničnog stola i okupljanja.
Veruje se da će osobu koja izvuče novčić, do narednog izvlačenja pratiti sreća i prosperitet u životu.
Praznična sezona traje, a sutra je Božić – jedan od najznačajnijih praznika. Za mnoge koji poste Božićni post, ovaj period prošao je i u potrazi za hranljivim i inovativnim receptima koji su ujedno i posni. Međutim, stiglo je vreme za jedan od najznačajnijih posnih recepata – česnicu. Na pitanje – Da li je česnica posna? – odgovor je neretko da. Tokom zimskih praznika, pravimo dve česnice, od kojih bi bilo poželjno da je makar jedna posna. Božićna česnica je mrsna, s obzirom na to da se post završio. Pogača koju pravimo za Badnje veče, po pravilu, treba da bude posna, s obzirom na to da božićni post i dalje traje.
Jedno od čestih pitanja takođe je: "Šta razlikuje pogaču od česnice?". Česnica je vrsta pogače koja se od one klasične razlikuje po svom izgledu, s obzirom na to da je dekorišemo različitim umešenim motivima koji po starim verovanjima donose sreću – pticama, ružama, šakama, srcima i svemu slično. Takođe, česnica se lomi s obzirom na to da će onaj koji je sprema u nju sakriti novčič koji ukućani žele da pronađu. Veruje se da će osobu koja izvuče novčić, do narednog izvlačenja pratiti sreća i prosperitet u životu. Domaća česnica, čiji se recept prenosio sa kolena na koleno generacijama unazad, zapravo se sastoji od četiri sastojka, te sve o tome otkrivamo u nastavku.
Brašno

U posudu veće zapremine je potrebno dodati željenu količinu brašna, neretko je kilogram najbolja mera, vodu i ulje. Sve pomenute sastojke potrebno je temeljno sjediniti dok se u samoj smesi ne naprave mehurići. U testo je potrebno dodati kvasac i malo soli po želji.
Nakon pomenutih postupaka, veoma je bitno da pustimo testo da odstoji i izdigne se. Zatim, dolazimo do dela oblikovanja česnice koji je mnogima omiljeni i najzanimljiviji. Nakon što oblikujete samo telo česnice, na red dolazi ukrašavanje i dodavanje ostalih sastojaka. Tada je bitno da položite novčić, dodate dren, žito, grančicu badnjaka i slično. Oblike kojima ćete ukrasiti česnicu kreiraćete od smese vode i brašna. Ono što razlikuje posnu i mrsnu česnicu jeste žumance kojim ljudi neretko premažu istu pre nego je ispeku. Takođe, mnogi u svoje recepte dodaju mleko ili jogurt, ali je sasvim jasno da posna česnica ne sadrži ove sastojke.
Za kraj, potrebno je da se česnica ispeče u rerni koju ste prethodno zagrejali na 170-200 stepeni, odnosno dok ne dobije zlatkastu boju.
Božićna česnica, simbol porodične tradicije i blagoslova, neizostavan je deo prazničnog stola i okupljanja.
Božićni praznici donose svečanu atmosferu i molitveno jedinstvo – otkrijte raspored liturgija i običaje koji okupljaju desetine hiljada vernika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Ako danas pitate zašto je česnica u Vojvodini slatka, mnoge domaćice će vam reći da je to zbog toga da bi vam i godina bila slatka.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Badnja večera pokazuje da ovo nije obrok kao svaki drugi, već tihi porodični obred u kome svaka sitnica ima svoje značenje i svoju priču.
Kutja je prvo jelo koje se iznosi na sto za Badnje veče kod Istočnih Slovena - skromno i puno simbolike.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.