TRADICIONALNI RECEPT ZA BOŽIĆNU ČESNICU: Samo neki pronađu novčić, a svi se oduševe njenim ukusom
Božićna česnica, simbol porodične tradicije i blagoslova, neizostavan je deo prazničnog stola i okupljanja.
Veruje se da će osobu koja izvuče novčić, do narednog izvlačenja pratiti sreća i prosperitet u životu.
Praznična sezona traje, a sutra je Božić – jedan od najznačajnijih praznika. Za mnoge koji poste Božićni post, ovaj period prošao je i u potrazi za hranljivim i inovativnim receptima koji su ujedno i posni. Međutim, stiglo je vreme za jedan od najznačajnijih posnih recepata – česnicu. Na pitanje – Da li je česnica posna? – odgovor je neretko da. Tokom zimskih praznika, pravimo dve česnice, od kojih bi bilo poželjno da je makar jedna posna. Božićna česnica je mrsna, s obzirom na to da se post završio. Pogača koju pravimo za Badnje veče, po pravilu, treba da bude posna, s obzirom na to da božićni post i dalje traje.
Jedno od čestih pitanja takođe je: "Šta razlikuje pogaču od česnice?". Česnica je vrsta pogače koja se od one klasične razlikuje po svom izgledu, s obzirom na to da je dekorišemo različitim umešenim motivima koji po starim verovanjima donose sreću – pticama, ružama, šakama, srcima i svemu slično. Takođe, česnica se lomi s obzirom na to da će onaj koji je sprema u nju sakriti novčič koji ukućani žele da pronađu. Veruje se da će osobu koja izvuče novčić, do narednog izvlačenja pratiti sreća i prosperitet u životu. Domaća česnica, čiji se recept prenosio sa kolena na koleno generacijama unazad, zapravo se sastoji od četiri sastojka, te sve o tome otkrivamo u nastavku.
Brašno

U posudu veće zapremine je potrebno dodati željenu količinu brašna, neretko je kilogram najbolja mera, vodu i ulje. Sve pomenute sastojke potrebno je temeljno sjediniti dok se u samoj smesi ne naprave mehurići. U testo je potrebno dodati kvasac i malo soli po želji.
Nakon pomenutih postupaka, veoma je bitno da pustimo testo da odstoji i izdigne se. Zatim, dolazimo do dela oblikovanja česnice koji je mnogima omiljeni i najzanimljiviji. Nakon što oblikujete samo telo česnice, na red dolazi ukrašavanje i dodavanje ostalih sastojaka. Tada je bitno da položite novčić, dodate dren, žito, grančicu badnjaka i slično. Oblike kojima ćete ukrasiti česnicu kreiraćete od smese vode i brašna. Ono što razlikuje posnu i mrsnu česnicu jeste žumance kojim ljudi neretko premažu istu pre nego je ispeku. Takođe, mnogi u svoje recepte dodaju mleko ili jogurt, ali je sasvim jasno da posna česnica ne sadrži ove sastojke.
Za kraj, potrebno je da se česnica ispeče u rerni koju ste prethodno zagrejali na 170-200 stepeni, odnosno dok ne dobije zlatkastu boju.
Božićna česnica, simbol porodične tradicije i blagoslova, neizostavan je deo prazničnog stola i okupljanja.
Božićni praznici donose svečanu atmosferu i molitveno jedinstvo – otkrijte raspored liturgija i običaje koji okupljaju desetine hiljada vernika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak.
Ako danas pitate zašto je česnica u Vojvodini slatka, mnoge domaćice će vam reći da je to zbog toga da bi vam i godina bila slatka.
Bez mesa, mlečnih proizvoda i ulja, nekoliko običnih namirnica pretvara se u toplo, gusto i zasitno jelo iz "Pravoslavnog posnog kuvara".
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Kontakt sa demonima može dovesti do uništenja nečije ličnosti i života, kako sopstvenog, tako i života bližnjih, upozorava mitropolit Antonije.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Od drevne tradicije do savremenog umetničkog izraza, u Galeriji Kolarčeve zadužbine susreću se različite škole, tehnike i poetike.
Ikone su vidljivi, opipljivi prozor u duhovni svet i sredstvo komunikacije sa Bogom i svetiteljima.
Rukopis iz 12. veka, nastao po narudžbini kneza Miroslava, zbog svoje osetljivosti javnosti se izlaže svega nekoliko dana godišnje
Bez mesa, mlečnih proizvoda i ulja, nekoliko običnih namirnica pretvara se u toplo, gusto i zasitno jelo iz "Pravoslavnog posnog kuvara".
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.