Božićna česnica, simbol porodične tradicije i blagoslova, neizostavan je deo prazničnog stola i okupljanja.
Česnica je jedna od božićnih tradicija oko koje se okuplja porodica. Mnogi ne mogu da zamisle Božić bez božićne pogače ili česnice, a brojne domaćice se pridržavaju starinskih recepata prilikom pripreme.
Sastojci
brašno – 700 grama
mleko – 500 ml
jogurt – 150 ml
ulje – 100 ml
suvi kvasac – 1 kesica
prašak za pecivo – 1 kesica
so – jedna mala kašika
šećer – jedna mala kašika
jaje – 1 komad, za premazivanje
Priprema božićne česnice
Shutterstock
Testo.
Česnica je mrsna. Prvo uzmite 250 ml mleka i dodajte malu kašiku šećera i suvi kvasac. Onda to pomešajte i ostaviti malo da nadođe. Zatim u tu posudu dodajte brašno, so i prašak za pecivo, pa lepo promešajte.
Sad formirajte udubljenje u posudi, pa dodajte 100 ml ulja, 150 ml jogurta, nadošli kvasac i ostatak mleka. Pa onda to lepo zamesite.
Nemojte da zaboravite da u hleb koji ste zamesili stavite novčic. U prethodno podmazanu tepsiju stavite testo, ali imajte na umu da bi trebalo i da otkinete delić testa pre toga i da napravite pletenicu.
I sad još premažite testo sa umućenim jajetom, a nakon toga stavite pletenicu.
Prvo ostavite hleb da nadođe nekih 15-ak minuta, a onda ga stavite u zagrejanu rernu i pecite na 180 stepeni nekih 45 minuta.
Dok se peče, možete upotrebiti čačkalicu kako biste se uverili da li je važa božićna česnica gotova. I na kraju zavijte česnicu u čistu krpu i ostavite je neko vreme.
Budući crkveni delatnici pokazuju pravo značenje Božića kroz gest ljubavi prema deci kojima je ona najpotrebnija. Podela paketića nosi poruku solidarnosti i hrišćanske odgovornosti koja se širi van zidova Bogoslovije.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
U božićnim susretima sa verskim liderima na Bliskom istoku, patrijarh jerusalimski pozvao je na prekid nasilja i izgradnju trajnog mira, ističući važnost podrške napaćenim zajednicama.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Zašto katolici i pravoslavci ne slave Božić istog dana i zašto su neki pravoslavci slavili Hristovo rođenje 25. decembra, a drugi će 7. januara, objašnjava kulturolog i verski analitičar Jovan Janjić.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.