Božićna česnica, simbol porodične tradicije i blagoslova, neizostavan je deo prazničnog stola i okupljanja.
Česnica je jedna od božićnih tradicija oko koje se okuplja porodica. Mnogi ne mogu da zamisle Božić bez božićne pogače ili česnice, a brojne domaćice se pridržavaju starinskih recepata prilikom pripreme.
Sastojci
brašno – 700 grama
mleko – 500 ml
jogurt – 150 ml
ulje – 100 ml
suvi kvasac – 1 kesica
prašak za pecivo – 1 kesica
so – jedna mala kašika
šećer – jedna mala kašika
jaje – 1 komad, za premazivanje
Priprema božićne česnice
Shutterstock
Testo.
Česnica je mrsna. Prvo uzmite 250 ml mleka i dodajte malu kašiku šećera i suvi kvasac. Onda to pomešajte i ostaviti malo da nadođe. Zatim u tu posudu dodajte brašno, so i prašak za pecivo, pa lepo promešajte.
Sad formirajte udubljenje u posudi, pa dodajte 100 ml ulja, 150 ml jogurta, nadošli kvasac i ostatak mleka. Pa onda to lepo zamesite.
Nemojte da zaboravite da u hleb koji ste zamesili stavite novčic. U prethodno podmazanu tepsiju stavite testo, ali imajte na umu da bi trebalo i da otkinete delić testa pre toga i da napravite pletenicu.
I sad još premažite testo sa umućenim jajetom, a nakon toga stavite pletenicu.
Prvo ostavite hleb da nadođe nekih 15-ak minuta, a onda ga stavite u zagrejanu rernu i pecite na 180 stepeni nekih 45 minuta.
Dok se peče, možete upotrebiti čačkalicu kako biste se uverili da li je važa božićna česnica gotova. I na kraju zavijte česnicu u čistu krpu i ostavite je neko vreme.
Budući crkveni delatnici pokazuju pravo značenje Božića kroz gest ljubavi prema deci kojima je ona najpotrebnija. Podela paketića nosi poruku solidarnosti i hrišćanske odgovornosti koja se širi van zidova Bogoslovije.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
U božićnim susretima sa verskim liderima na Bliskom istoku, patrijarh jerusalimski pozvao je na prekid nasilja i izgradnju trajnog mira, ističući važnost podrške napaćenim zajednicama.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Zašto katolici i pravoslavci ne slave Božić istog dana i zašto su neki pravoslavci slavili Hristovo rođenje 25. decembra, a drugi će 7. januara, objašnjava kulturolog i verski analitičar Jovan Janjić.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.